Proces registrovanja gazdinstva nerijetko je komplikovan i zahtijeva niz dokumenata i potvrda koje treba priložiti – sve potrebne informacije slijede u nastavku.

Iako razvoj tehnologije, olakšice koje pruža internet, pojednostavljenost komunikacije i brži pristup najrazličitijim informacijama, imaju sve veću primjenu u svijetu agrara, poljoprivrednici se i dalje često susreću sa komplikovanim adiministrativnim uputstvima i objašnjenjima i to već prilikom ulaženja u posao i registrovanja gazdinstva.

Najčešće nedoumice tiču se upravo pitanja kako registrovati gazdinstvo, koju dokumentaciju pripremiti, gdje je nabaviti, ko sve može biti nosilac istog, koja je najmanja površina na kojoj ga može registrovati, da li se i kada obnavlja registracija, šta se dešava ukoliko se probije rok za obnovu, kada i kako unijeti promjene u registar, kako se gubi aktivan status…..

Na sajtu Uprave za agrarna plaćanja istaknuto je objašnjenje i uputstvo za registraciju poljoprivrednog gazdinstva (PG).

Ko može da registruje gazdinstvo?

To mogu učiniti i fizička i pravna lica. Fizička su poljoprivrednici ili preduzetnici. Takođe, nosioci mogu biti i zaposljene osobe, kao i penzioneri. Koja god lica bili, podnosioci zahtjeva moraju da se jave Upravi za trezor i to u opštini u kojoj imaju prijavljeno mjesto prebivališta. Registracija može da se obavi potpuno besplatno, u bilo kom trenutku i neophodno je u startu navesti da li se prijavljuje komercijalno ili nekomercijalno gazdinstvo.

Uslov je i da poljoprivredno zemljište koje posjeduje fizičko lice, mora biti minimum 0,5 hektara površine. Zahtjev za upis u registar može se podnijeti i ako je površina manja od 0,5 hektara, ali ako se na toj parceli obavlja stočarska, vinogradarska ili povrtarska proizvodnja, uzgoj ribe, gajenje pečuraka, puževa, pčela, prerada, seoski turizam ili stari zanati.

Potrebna dokumentacija

Vlasnik PG-a mora imati i pravo svojine, rješenje odnosno izvod o raspodjeli komasacione mase, ugovor o zakupu ili ustupanju zemljišta na korišćenje, ali samo ako je ugovor sklopljen sa fizičkim licem. Poljoprivredno gazdinstvo kao korisnik zemljišta može postati dio registra na osnovu prava korišćenja zemljišta u društvenoj svojini koja je stečena teretnim pravnim poslom.

Neophodno je da vlasnik PG-a koje želi da registruje da na uvid svoju ličnu kartu, izvod iz katastra nepokretnosti, ugovor o otvaranju namenskog računa u banci kojim dokazuje postojanje istoimenog računa.

Sve to potrebno je i ukoliko je riječ o registrovanju porodičnog poljoprivrednog gazdinstva, a treba još dostaviti podatke o članovima tog domaćinstva, izjavu tih članova kojom oni to i potvrđuju, njihove lične karte na uvid, podatke o površini zemlje i o biljnim kulturama, o životinjama koje eventualno uzgajaju, izjavu vlasnika i zakupca kojom se određuje osoba koja će biti upisana u registar kao nosilac. Ukoliko se drugo lice ovlašćuje za nosioca, potrebno je i ovlašćenje za zastupanje.

Ako je u pitanju pravno lice potrebno je priložiti i rješenje o registraciji koje je izdala Agencija za privredne registre, nadležni sud ili drugi nadležni organ, kao i podatke o ovlašćenom licu za zastupanje. Ako pravno lice ima preradu u okviru svoje proizvodnje, treba da dostavi i rešenje o registraciji u kojem se navodi da je pretežna djelatnost upravo prerada. Prilaže i izvještaj o tome da li je u pitanju malo, srednje ili veliko gazdinstvo; potvrdu o obavljenom popisu i evidenciji imovine.

Nastale promjene na gazdinstvu

Takođe, obnovu registracije i sve promjene podataka prijavljuje upravo nosilac PG-a. Promjene podataka prijavljuje u roku od 30 dana od trenutka kada je došlo do tih izmjena. Obnovu registracije može obaviti jednom godišnje u periodu od 01. marta do 30. aprila i tom prilikom mora da dostavi sve promjene i izmjene.

Može se desiti i da poljoprivrednik, nakon završene obnove, odluči da jednu proizvodnju zamjeni drugom. U tom slučaju, ispravku mora izvršiti do 31. maja iste godine.

Ukoliko se registracija ne obnovi na vreme, PG prelazi iz aktivnog u pasivan status. Do toga, takođe, može doći i ako vlasnik ne otplaćuje kredite, ne vrati višak sredstava dobijenih kroz podsticaje, ako nije upisao sve katastarske parcele na kojima se bavi poljoprivrednom proizvodnjom, ako dostavi netačne i falsifikovane podatke, ali i ukoliko spaljuje organske ostatke posle žetve usjeva i drugo.

Za vraćanje u aktivan status, može da prođe i tri do pet godina. Moguće je tražiti prekid pasivnog, ali tek nakon što istekne polovina tog statusa i moraju se navesti opravdani razlozi.