Nakon uviđaja kojeg su uradili ljudi majora JNA, stigla je i vojno-policijska ekipa koja je bila pod vodstvom Jovice Stanišića

Ako za jednog političara iz doba komunizma u BiH se može reći da je bio omiljen među narodom, onda je to Džemal Bijedić. 

Tragična avionska nesreća u kojoj je izgubio život ovaj bh. političar se dogodila na današnji dan. Sumnje oko ove avionske nesreće probudile su mnoge sumnje, može se reći s pravom.

Tog kobnog 18. januara 1977. godine, Džemal se sa svojom suprugom Razijom zaputio prema Sarajevu gdje na kraju nisu stigli živi. Nakon ove nesreće, porodica Džemala Bijedića je pokušavala doći do dokumenata o pomenutoj nesreći. Ali beogradske vlasti to nisu dopustile.

Vidjeli su ga kao Titovog naslijednika

Porodica Bijedić je na svaki zahtijev upućen za dokumentaciju o avionskoj nesreći bila odbijena bez valjanog objašnjenja. Pored toga, porodici nije bilo omogućeno da vidi olupine aviona u kojoj su poginuli Džemal i Razija.

Sve ovo ukazuje na opravdanu sumnju da se ova nesreća možda nije desila tek-tako. Da su pojedinci koji su bili u vrhu države i partije skovali plan da se upravo ovo dogodi. Da sklone Džemala zauvijek kako bi mogli ovladati državom.

S obzirom da se Džemala smatralo naslijednikom Tita ni ne čude sumnje da je ova avionska nesreća isplanirana do sitnih detalja. Upravo ponašanje tadašnjih beogradskih vlasti pokazuje kako neće dopustiti da se zna za mjesto pogibije najbližeg čovjeka Josipa Broza Tita kako mu ne bi sutra na tom mjestu odavali počast.

„Ubit će me, mnogo znam“

Misterija ubistva najznačajnijeg bh. političara u doba komunizma je zagolicala javnost zbog svega gore navedenog. Dodatno je ovu situaciju „potpalio“ i Džemalov rođak Bahrudin Bijedić u feljtonu objavljenom u sarajevskom sedmičniku Dani.

– ‘Ubit će me, mnogo znam’, govorio je Džemal. Kod mene je boravio 22. oktobra 1976. u još nedovršenoj vikend-kući u Trnovu. Bio je veseo i raspoložen, na ledini na kojoj smo improvizirali stolove i vatru, tako dragu njemu u planinskom ambijentu. Jedno vrijeme je razgovarao sa prijateljima, a kasnije im je neke stvari rekao na uho. Uglavnom je bilo riječi o velikoj napetosti u državi. ‘Dolazi do razmirica među ljudima koji su jednom nogom u grobu. Tito je Jovankin zarobljenik, ne može se njemu prići bez njene dozvole. Žele ga razdvojiti od Kardelja.

Ne znam šta da radim. Tito želi da mi povjeri treći mandat. Ja ne želim više u Vladi ljude starije od mene.’ – prisjeća se Bahrudin druženja sa Džemalom. 

I Mirko Šagolj je na tragu Bahrudinovih tvrdnji. On je u tekstu iz 2008. iznio tvrdnje prema kojima mu je jedne prilike u Beogradu prišao čovjek otkrivši detalje avionske nesreće u kojoj je Džemal poginuo. Prema riječima Šagolja taj misteriozni čovjek koji mu je otkrio ove detalje bio je major JNA a koji je prvi stigao na mjesto nesreće.

Utvrđeno je kako je visinomjer aviona namjerno pokvaren da pokazuje 20 metara veću visinu od one stvarne. Nakon uviđaja kojeg su uradili ljudi majora JNA, stigla je i vojno-policijska ekipa koja je bila pod vodstvom Jovice Stanišića.

-To je, podsjetimo, onaj zloglasni policajac, koji je u vrijeme diktature Slobodana Miloševića nanio i Srbiji i bivšoj Jugoslaviji mnogo zla, a danas je haški optuženik – pisao je Šagolj.

Tito želio mijenjati Ustav zbog Džemala

Džemal Bijedić je svoj politički put započeo nakon Drugog svjetskog rata kada postaje pomoćnik ministra unutrašnjih poslova vlade Bosne i Hercegovine. Nakon toga biva imenovan 1948. godine za načelnika Uprave za agitaciju i propagandu Centralnog komiteta KPBiH. 

Osim ove dvije funkcije bio je i sekretar Oblasnog komiteta KPJ za Hercegovinu, član Izvršnog vijeća Bosne i Hercegovine, predsjednik Republičkog vijeća, predsjednik Skupštine SRBiH i predsjednik Saveznog izvršnog vijeća (SIV) 1971. godine te premijer Jugoslavije od 1971. do 1976.

Da se radi o čovjeku u kojeg je Tito imao potpuno povjerenje govori i činjenica da je želio izmijeniti Ustav države kako bi Džemal postao po treći put predsjednik SIV ili predsjednik Skupštine SFRJ. Pored ovoga, Džemal je čak četiri puta u svom šestogodišnjem mandatu podnosio ostavku na mjesto premijera što mu Tito nikada nije prihvatio.

Život Džemala Bijedića je obilježila borba za autonomiju gdje je bio jedan od potpisnika letaka za autonomiju BiH u međuratnom periodu do 1941. Džemal je bio zagovornik razvoja privrede, promocije Jugoslavije u inostranstvu i jačanje Pakta nesvrstanih.

Bio je organizator nove bosanske privrede odnosno izgradnje moderne putne mreže, regionalnih vodovoda, gradskih kanalizacija i telekomunikacija, te 80-tih godina djelimično ostvarenog kulturnog projekta “hiljadu škola”.

Džemal Bijedić će ostati zapamćen kao jedan od najistaknutijih političara BiH u vremenu komunizma koji nije zaboravio svoje korijene kojima se često vraćao. Zbog toga i univerzitet u njegovom rodnom kraju upravo nosi njegovo ime, Univerzitet „Džemal Bijedić“ u Mostaru.