Povratak normalnoj nastavi bit će dogovoren i koordiniran sa Kriznim štabom Kantona Sarajevo i sa Ministarstvom zdravstva Kantona Sarajevo. Jasno je da će biti potrebno postepeno krenuti u normalizaciju, barem za jedan dio učenika…

Naida Hota-Muminović (Foto: Samir Jordamović – Anadolu Agency)

Sarajevo

Ministrica predškolskog, osnovnog i srednjeg obrazovanja u Kantonu Sarajevo Naida Hota-Muminović u razgovoru za Anadolu Agency (AA) istakla je sa smatra da ćemo sve manjkavosti u znanju koje su nastale kao posljedice izvođenja nastave u online okruženju, morati popravljati u nekim novim okolnostima kada se situacija stabilizira.

Prije nekoliko dana stupila je na dužnost ministrice osnovnog i srednjeg obrazovanja u Kantonu Sarajevo.

“I prije imenovanja bila sam svjesna izazova. Dolazim iz obrazovne struke i cijeli moj radni staž vezan je za rad u obrazovanju. Svi se izazovi svode na nedostatak kvalitetnog liderstva i postojanje preklapanja nadležnosti, barem u praksi. Svi rade sve, niko do kraja ne preuzima odgovornost. Najviše ispaštaju učenici – neposredno, ali i društvo u cjelini, jer obrazovanje je općenito najbitnije i sve više postaje jasno da to nije samo floskula”, kazala je Hota-Muminović.

Pandemiji koronavirusa u svijetu se s početkom vakcinacije nazire kraj. Međutim, stručnjaci smatraju da smo još daleko od potpune normalizacije života. 

Govoreći o povratku normalnoj nastavi u Kantonu Sarajevo Hota-Muminović smatra da je razvijeni svijet već počeo vakcinaciju i već imaju najave kad bi pojedine zemlje mogle izaći iz pandemije. 

“Mi još uvijek ne vidimo izlaz. Povratak normalnoj nastavi bit će dogovoren i koordiniran sa Kriznim štabom Kantona Sarajevo i sa Ministarstvom zdravstva Kantona Sarajevo. Jasno je da će biti potrebno postepeno krenuti u normalizaciju, barem za jedan dio učenika, ali kako i koji je to broj učenika, o tome možemo odlučiti samo uz konsultacije sa zdravstvenom strukom. Nadamo se da ćemo u skorije vrijeme napraviti neki plan povratka na nastavu”, mišljenja je Hota-Muminović.

Prema njenim riječima, razmije se da takva odluka ne može biti samo na obrazovnoj struci. 

“U planiranju povratka u školske klupe izuzetno je važno uključiti zdravstvenu struku. U koordinaciji sa Kriznim štabom Kantona Sarajevo donijet ćemo odluku o narednim koracima. Da li će to biti djelimično uključenje samo jednog dijela razreda, obrazovnih grupa, u nekom velikom kapacitetu nećemo moći ići. O tome ćemo donijeti odluku u narednom periodu”, istakla je Hota-Muminović.

Naglasila je da je “online nastava nužno zlo”. 

“Uveli smo je da sačuvamo živote, izbjegnemo stvaranje prevelikog pritiska na zadravstveni sistem, i tako dalje. Međutim, volim reći da je online nastava u mnogim školama potaknula proces informatizacije i ohrabrila nastavnike da uvode nove metode. Obrazovanje je branša koja je pretrpjela najveće promjene u realizaciji”, poručila je Hota-Muminović. 

Mišljenja je da su nastavnici i učenici pravi heroji ove pandemije. 

“Ta vitalnost i fleksibilnost ohrabruju i dokazuju da imamo potencijal da promišljamo, odlučujemo i uvodimo promjene koje moramo uvesti kako bismo unaprijedili nastavni proces i u vremenu poslije pandemije. Tu završavaju svi benefiti online nastave. Ona nikada ne može biti zamjena kvalitnoj autentičnoj nastavi u učionici. Škola je mnogo više od prezentiranja nastavnih sadržaja”, istakla je Hota-Muminović.

Kako je kazala, online nastava je bila jedini izlaz u uslovima pandemije i potpunog lockdowna da se koliko-toliko očuva nastavni proces. 

“Ona je i ubrzala neke procese. Dakle, ona je ubrzala digitalizaciju nastave i kreiranje novih načina prezentacije nastavnih sadržaja. Tako da smo mi u suštini veoma sretni i zadovoljni što smo imali te resurse na raspolaganju, i tehničke i ljudske”, pojasnila je Hota-Muminović. 

Smatra da ćemo sve manjkavosti u znanju koje su nastale kao posljedice izvođenja nastave u online okruženju, morati popravljati u nekim novim okolnostima kada se situacija stabilizira. 

“Sigurna sam da će naši nastavnici uz ispravno vođenje biti u stanju da poprave štetu koja će sigurno nastati. Obrazovanje kao profesionalna branša doživjela je temeljite promjene. I naravno da ćemo svi mi štete zbrajati. Dakle, štete po obrazovanje, obrazovne i odgojne ciljeve, različite štete u smislu mentalnog zdravlja, kako nastavnika tako i učenika. Time ćemo se morati baviti ali za sada spašavamo živote”, poručila je Hota-Muminović.

Govoreći o prioritetnim koracima koje treba poduzeti na unapređenju odgojno – obrazovnog sistema u KS i BiH, Hota-Muminović navodi da je potrebno kreirati kvalitetne programe podrške nastavnicima i obratiti pažnju na profesionalni razvoj. 

“Dobar nastavnik, profesionalac, koji voli svoj posao, može napraviti mnogo u popravljanju stanja. Reforme mogu početi i iz baze, tj. iz učionice. Zato će biti veoma važno da osnažimo izvrsne nastavnike. Oni trebaju biti u centru pažnje obrazovne javnosti. Naravno, paralelno s tim potrebno je voditi dinamičan proces revidiranja nastavnih planova i programa. To je stalna aktivnost, jer je obrazovanje živo, dolaze nam nove generacije i svijet se ubrzano mijenja. Donosioci odluka, kreatori obrazovnih politika moraju biti agilni i posvećeni svom poslu”, izjavila je Hota-Muminović.

Dotakla se i poboljšanja stanja u vezi s rezultatima Pisa i TIMSS istraživanja. 

“Pisa i TIMSS mjere opću pismenost kod učenika. Naša opšta pismenost nije ni prije ovoga bila na nekom zavidnom novou. To pokazuju israživanja Pisa i TIMSS. Naravno, sada nas je ovo još i više unazadilo. I dobro je što smo se suočili sa ovim slabim rezultatima. Oni će nam pomoći da osvjestimo da su nam promjene nužne. Detaljna studija o efektima online nastave mora se provesti”, smatra Hota-Muminović.

Kao što je prethodno navela, opća pismenost se postiže kroz kvalitetan rad kompetentnih nastavnika, fleksibilnost u izmjenama nastavnih planova i ispravno vođenje i komuniciranje svih tih aktivnosti. 

“Kada svi akteri shvate da nam je kvalitetno obrazovanje jedini izlaz i osnova za razvoj, stvari će krenuti naprijed. Uloga je Ministarstva da sve to dobro vodi i komunicira”, kazala je Hota-Muminović.

Prva ministrica s hidžabom u Vladi KS govorila je i o tome da li bi zastupljenost žena na svim nivoima vlasti u BiH trebala biti veća.

“Ova Vlada ima četiri žene i to je do sada u odnosu na sastave prethodnih vlada Kantona Sarajevo, rekordan broj. Mislim da smo mi kao društvo tek na početku procesa ohrabrivanja žena da učestvuju u procesima donošenja odluka i kreiranja politka. Odgovornost u tom procesu imaju i same žene i to tako što ne trebaju stajati po strani, ali odgovornost imaju i muškarci koji moraju ukupni prostor, a posebno prostor politike, učiniti prohodnijim, humanijim i poticajnijim”, poručila je Hota-Muminović.

Ako žene ostanu po strani, nastavila je, ili ako budu manjinski, inferiorni glas, a okolnosti ostanu iste, boji se da se prisustvo žena u politici neće ni osjetiti. 

“One tada neće donijeti specifičnu razliku zbog koje bi prostor donošenja odluka mogao postati bolji”, izjavila je Hota-Muminović.

Među planovima za naredni period novoizabrane ministrice je prvenstveno riješiti pitanje nastavka nastave, pitanje asistenata u inkluziji.

“To su goruća pitanja za drugo polugodište. A onda krenuti s realizacijom plana Ministarstva. Dakle, to je čitav set zakonodavnih aktivnosti”, dodala je Hota-Muminović.