Profesor biologije tutinske gimnazije Melisa Curić odbranila je doktorsku disertaciju na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Novom Sadu na temu “Fauna dna efemernih i stalnih voda Pešteske visoravni” i postala prvi doktor nauka sa naših prostora iz oblasti hidrobiologije.

Osim što je postala prvi doktor nauka iz oblasti hidrobiologije na našim prostorima, profesor Melisa Curić je kroz svoje istraživanje donijela još jedan izuzetan doprinos biodiverzitetu Sandžaka. 

Nadalje, istraživanje je rezultiralo pronalaskom velikog broja zaštićenih vrsta u vodama Pešteske visoravni. Ovo otkriće naglašava važnost očuvanja ovog područja i ukazuje na potrebu za dodatnim mjerama zaštite kako bi se sačuvala biološka raznovrsnost.

U neumornom istraživanju predstavnica tutinske Gimnazije, profesorka biologije Melisa Curić, sprovela je analizu nad 21.186 jedinki, otkrivajući čak 164 taksona unutar zajednice makrozoobentosa na Pešterskoj visoravni. Njen izuzetan doprinos hidrobiološkoj nauci sada postaje dio lokalnog nasljeđa.

Ovaj pionirski rad takođe je identifikovao vrste prisutne na spisku strogo zaštićenih vrsta, uključujući Baetis pavidus, Dinocras megacephala, Nemoura cambrica, Protonemura meyeri, Protonemura praecox, Allogamus auricollis, i Thremma anomalum. Konstatovana je vrsta Arcynopteryx dichroa, cirkumpolarna i rijetka vrsta u Srbiji, za koju je izolovana DNK sekvenca. Dodatno, otkrivena je vrsta Metreletus balcanicus, predstavljajući novi rod za Srbiju, kao i doprinos jedinstvenoj biološkoj raznolikosti našeg podneblja.

Najznačajnije, profesorka Curić je konstatovala da se ekološki status vodotoka na Pešterskoj visoravni ne može precizirati, obzirom da još uvijek nije izvršena kategorizacija vodenih tijela iznad 1000 metara nadmorske visine, posebno u kraškim predjelima. Ovo otkriće otvara vrata za buduće istraživačke napore i ukazuje na hitnu potrebu za zaštitom ovog posebnog ekosistema.

Iskrene čestitke profesorki Melisi Curić na postignutom izuzetnom naučnom dostignuću. Njena posvećenost i rad ne samo da osvijetljavaju bogatstvo lokalne hidrobiološke raznolikosti već postavljaju temelje za buduće istraživačke poduhvate u očuvanju ove izuzetne regije.”