Neizvršavanje odluka Ustavnog suda BiH je krivično djelo. Sve odluke ovog suda su bez izuzetka konačne i obavezujuće.
U Krivičnom zakonu BiH član 239. je navedeno:
– Službeno lice u institucijama Bosne i Hercegovine, institucijama entiteta ili institucijama Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, koje odbije da izvrši konačnu i izvršnu odluku Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, Suda Bosne i Hercegovine, Doma za ljudska prava ili Evropskog suda za ljudska prava, ili sprečava da se takva odluka izvrši, ili na drugi način onemogućava njeno izvršenje, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
Šta je sa odlukom o neustavnosti 9. januara kao Dana Republike Srpske i nepoštivanjem donesene odluke? Ko u tom slučaju odgovara, i koga pravosuđe treba da procesuira. Ako se uzme u obzir da je za donošenje zakona i provođenje odluka u konkretnom slučaju nadležna Narodna skupština RS-a, onda bi morali biti procesuirani svi zastupnici, njih 83. Stoga, prostora za političke manevre i prostora da se ovaj član zakona tumači i ovako i onako, a što Tužilaštvo BiH na čelu sa Gordanom Tadić obilato koristi, ostavlja i njegova nepreciznost.
Ustavni sud BiH 26. novembra 2015. godine, po apelaciji tadašnjeg člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića, donio je odluku prema kojoj je obilježavanje 9. januara kao dana manjeg bh. entiteta neustavno.
U mišljenju Venecijanske komisije ukazano je na to da izbor 9. januara za obilježavanje dana RS-a kao praznika entiteta može biti problematičan, između ostalog, zbog činjenice da Deklaracija predstavlja jednostrani akt koji nisu podržali ostali, nesrpski narodi koji žive u Republici Srpskoj.
Međutim, ni raniju presudu Ustavnog suda BiH vlasti u Republici Srpskoj nisu priznale, pa su u septembru 2016. održali referendum o danu RS na kome se 99,79 posto građana izjasnilo da žele obilježavati 9. januar kao dan ovog entiteta.
Ustavni sud BiH poništio je rezultate tog referenduma. Narodna skupština RS-a je zatim donijela novi zakon o praznicima, gdje je uvrstila i spomenuti referendum kao argument za obilježavanje 9. januara kao dana RS-a. Tako je NSRS djelimično izmijenio zakon o praznicima tako da je pravnim akrobacijama izigrana odluka Ustavnog suda BiH. Deveti januar, sudeći po plakatima i bilbordima koji se postavljaju širom RS-a, slavit će se ipak.
Istraga u Tužilaštvu BiH vođena je i zbog organiziranja neustavnog referenduma, ali na kraju sve je obustavljeno. Također, “pojeo vuk magarca” bilo je i u slučaju vođenja istrage povodom nezakonitog postrojavanja pripadnika OSBiH 9. januara 2017. u Banjoj Luci.
Kako tada, tako i sada. Vlasti u Republici Srpskoj ne poštuju odluku Ustavnog suda BiH o neustavnom 9. januaru. Tradicionalno, jučer je predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović položila “povodom Dana Republike, vijenac na Spomenik palim borcima Vojske Republike Srpske na groblju Sveti Pantelija u Banjoj Luci”. Danas će u Banjoj Luci biti održana i svečana akademija, a cjelodnevni program povodom neustavnog praznika bit će emitiran na RTRS-u.
– Republika Srpska je viševjekovna ideja i težnja srpskog naroda da živi u svojoj državi slobodno, a ova generacija je očigledno imala historijsku ulogu da tu ideju materijalizuje i taj san ostvari – poručio je predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik.
– Rasprave kada je nastala Republika Srpska i uključivanje Ustavnog suda BiH u tu priču vidim kao jed onih koji se ne mire što je uopće stvorena, jer su otvorili polemiku o toliko očiglednim i neoborivim činjenicama. Odluka Ustavnog suda BiH ne može da promijeni historiju niti može da utječe na osjećanja ljudi u Republici Srpskoj. Ustavni sud BiH nije svakako institucija gdje bi mi trebalo da tražimo dozvolu šta i kada da slavimo. Mi se već vozimo “9. januarom” , živimo u ulicama “9. januara” , mi naš Dan Republike živimo u realnom životu, i to se ne može istjerati nikakvim sudom o kojem protivnici Republike Srpske govore i ovih dana. Mi svoje praznike poštujemo, ne zato što je tako propisao zakon, već zato što je to dan u kome su ispunjene naše višestoljetne želje da živimo slobodno i na svome, ne ugrožavajući bilo koga – istakao je Dodik.
On je dodao da pozivi na procesuiranje onih koji slave Dan Republike Srpske nisu ništa drugo nego pokušaj svođenja Srba na položaj od 15. stoljeća pa do 9. januara 1992, a točak historije ne može se vratiti. Naglasio je da je “Republika Srpska tog 9. januara 1992. samo dobila ime, ali s ove distance jasno je da je potreba za njom i borba za nju počela još u 15. stoljeću, dolaskom Turaka na ove prostore”.
Podsjećamo, krajem 2019. godine Tužilaštvo BiH obustavilo je istragu u vezi sa krivičnom prijavom podnesenom zbog neprovođenja odluke Ustavnog suda BiH o neustavnosti 9. januara kao Dana RS-a. Odluka o obustavi istrage obrazložena je nedostatkom dokaza.
Tužilaštvo BiH ovu je istragu otvorilo 2016. godine. Saslušan je niz zvaničnika iz RS-a, uključujući i tadašnju premijerku, a danas entitetsku predsjednicu Željku Cvijanović.
Tadašnji predsjednik RS-a, danas predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik je u početku javno najavljivao kako će odbiti poziv iz Tužilaštva BiH, ali na kraju se pojavio i dao izjavu.
Na glavnom banjalučkom trgu 9. januara 2017. godine postrojeni su pripadnici Oružanih snaga BiH čiji starješina je predao raport tadašnjem predsjedavajućem Predsjedništva BiH Mladenu Ivaniću. Izvještaj Ministarstva odbrane BiH u vezi sa postrojavanjem 6. pješadijske brigade Oružanih snaga BiH povodom neustavnog praznika bio je namijenjen zataškavanju, a ne određivanju odgovornih unutar lanca komandovanja OS BiH. Ni Tužilaštvo BiH nije odradilo svoj posao, tako da je i ovaj protivustavni čin ostao nekažnjen. Nisu vrijedila ni upozorenja NATO Štaba u Sarajevu.
Proslava 9. januara u Banjoj Luci od prije nekoliko godina, ostala je upamćena i po prisustvu predstavnika HDZ-a BiH s Draganom Čovićem na čelu.
Ni sam Čović nikada se nije izjasnio o odluci Ustavnog suda BiH o neustavnosti 9. januara, što je i za očekivati, jer niti on niti njegova partija ne poštuju odluku Ustavnog suda FBiH od prije 22 godine, kojima je termin “županija” proglašen neustavnim.
Devetog januara 1992. godine, “Skupština srpskog naroda u BiH” koja je održana u sarajevskom hotelu Holiday inn, usvojila je Deklaraciju o proglašenju Republike srpskog naroda u BiH. Od tog dana, ovaj bh. entitet 9. januar obilježava kao svoj praznik i krsnu slavu.
Za Bošnjake, Hrvate i Ostale taj datum je ozvaničio je početak politike podjela, zločina i genocida. Zbog toga, već godinama neka bošnjačka udruženja kao što su Institut za istraživanje genocida Kanada (IGK), Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike (KBSA) i Udruženje Logoraša Prijedor 92 pozivali su Bošnjake u BiH i dijaspori da 9. januar obilježe kao datum početka agresije i genocida u BiH.
