U sukobima u spornoj regiji, koji su počeli u nedjelju, poginulo je 85 vojnika i 11 civila, zasjeda Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.

Vijeće sigurnosti UN-a će održati hitne razgovore iza zatvorenih vrata u utorakEPA

Broj poginulih civila u borbama u regiji Nagorno-Karabaha popeo se na 11, devet u Azerbejdžanu i dvoje u Armeniji, čime je ukupan broj žrtava sada 95.

Najmanje 26 separističkih boraca ubijeno je sukobima s azerbejdžanskim snagama, objavile su pobunjeničke vlasti te se broj poginulih vojnika popeo na 84.

Azerbejdžan nije objavio informacije o vojnim žrtvama od kako su počele posljednje borbe.

Žestoki sukobi nastavili su se tokom ponedjeljka, rekli su zvaničnici iz dvije zemlje.

‘Ovo je rat na život i smrt’

U ponedjeljak navečer su azerbejdžanske snage pokrenule “masivnu ofanzivu na borbenim linijama u južnom i sjeveroistočnom sektoru Karabaha”, saopćio je glasnogovornik armenskog Ministarstva odbrane. 

“Ovo je rat na život i smrt”, rekao je Arayik Harutyunyan, lider nepriznate i samoproglašene države Nagorno-Karabah, prenosi Reuters.

Svjetski lideri su pozvali na zaustavljanje borbi nakon najgore eskalacije sukoba od 2016. godine između dvije bivše sovjetske republike Azerbejdžana i Armenije.

Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda će održati hitne razgovore iza zatvorenih vrata kasnije u utorak, nakon inicijative Francuske i Njemačke da se ovo pitanje stavi na dnevni red.

Milijarde dolara za oružje

Armenija i Azerbejdžan vode teritorijalni spor od 90-tih godina, kada je Nagorno-Karabah, etnički armenska enklava u Azerbejdžanu, proglasio nezavisnost nakon rata u kojem je poginulo približno 30.000 ljudi.

Nijedna zemlja ne priznaje nezavisnost Nagorno-Karabaha, čak ni Armenija, a međunarodna zajednica ga vidi kao dio Azerbjedžana.

Rusija, koja je u vojnom savezu s Armenijom, prodaje sofisticirano oružje vrijedno milijarde dolara i jednoj i drugoj državi, dok Armenija optužuje Tursku, koja podržava Azerbejdžan, da se miješa u konflikt.

Izvor: Al Jazeera i agencije