Podgorica – Parlament Crne Gore odbio je prijedlog Bošnjačke stranke o usvajanju rezolucije kojom bi se masakr u Šahovićima iz 1924. godine prepoznao kao genocid.
Ova odluka izazvala je brojne reakcije u javnosti, posebno među bošnjačkom zajednicom, koja događaje iz Šahovića smatra jednim od najtragičnijih trenutaka svoje historije.
Masakr u Šahovićima dogodio se u novembru 1924. godine, kada je više stotina bošnjačkih civila brutalno ubijeno, a njihova sela spaljena i uništena.
Ovaj zločin, koji je počinjen pod izgovorom osvete za ubistvo crnogorskog narodnog heroja Šćepana Mijuškovića, odnio je živote nedužnih muškaraca, žena i djece. Iako je prošlo 100 godina, ovaj događaj ostao je neprocesuiran, a žrtve bez pravne i historijske satisfakcije.
Bošnjačka stranka je kroz prijedlog rezolucije nastojala da se masakr prizna kao genocid, kako bi se odala počast žrtvama, ali i poslale poruke pomirenja i pravde.
Međutim, većina u parlamentu nije podržala ovu inicijativu. Protivnici prijedloga tvrde da je potrebno dodatno istražiti historijske činjenice i naglašavaju da usvajanje ovakve rezolucije može dodatno polarizirati društvo.
Predsjednik Bošnjačke stranke je nakon glasanja izrazio razočaranje odlukom, navodeći da nepriznavanje ovih zločina predstavlja nepravdu prema žrtvama i njihovim potomcima.
“Mi ne tražimo ništa drugo osim pravde i priznanja patnje naših predaka. Bez suočavanja s prošlošću, nema iskrenog pomirenja ni stabilne budućnosti,” poručio je u svom obraćanju.
S druge strane, predstavnici vladajuće većine naglasili su potrebu za oprezom prilikom definiranja pojma genocida te su istakli da svaki korak u tom smjeru mora biti potkrijepljen detaljnim istraživanjima i konsenzusom.
Odluka parlamenta dodatno je produbila podjele u crnogorskom društvu, dok bošnjačka zajednica najavljuje da će nastaviti borbu za priznavanje masakra u Šahovićima kao genocida. Organizacije za ljudska prava također pozivaju na dijalog i objektivno sagledavanje historijskih činjenica, s ciljem izgradnje društva u kojem će sve žrtve biti priznate i poštovane.
Šahovići ostaju bolna tačka u kolektivnom sjećanju Crne Gore, a pitanje kako se nositi s ovim zločinom i dalje je otvoreno.
