Apelaciono vijeće Suda Bosne i Hercegovine donijelo je 1. augusta 2025. godine istorijsku presudu kojom se potvrđuje jednogodišnja zatvorska kazna Miloradu Dodiku, predsjedniku entiteta Republika Srpska.
Osim zatvorske kazne, Sud je izrekao i zabranu obavljanja javne funkcije u trajanju od šest godina, što de facto znači da Dodik više nema pravni osnov da nastavi obavljati funkciju predsjednika RS-a.
Ovom pravosnažnom odlukom stavljena je tačka na sve pravne i političke dileme. Sud BiH je u svom obrazloženju naveo da je Dodik svjesno i namjerno prekršio ustavni poredak države, potpisujući zakone koje je prethodno poništio visoki predstavnik Christian Schmidt, čime je direktno negirao autoritet državnih i međunarodnih institucija. Takav čin, kako je Sud jasno istakao, predstavlja ozbiljno krivično djelo protiv ustavnog poretka i zakonitosti.
Prema važećem Izbornom zakonu BiH, svako lice koje je pravosnažno osuđeno na kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci ili više nema pravo da se kandiduje, niti da obnaša bilo koju izabranu javnu funkciju. Time se i pravno i faktički potvrđuje da Milorad Dodik više ne može biti predsjednik entiteta Republika Srpska.
Sud je, uzimajući u obzir sve okolnosti, utvrdio da su zakoni koje je Dodik potpisao, a koji su prethodno suspendovani odlukom visokog predstavnika, imali za cilj blokadu rada institucija Bosne i Hercegovine, naročito Ustavnog suda i međunarodne zajednice. Takvo ponašanje je suprotno ne samo zakonima i Ustavu BiH, već i principima Dejtonskog mirovnog sporazuma koji je temelj mira i funkcionisanja države.
Iako ustav i zakon entiteta RS ne predviđaju eksplicitno postupak za prestanak mandata predsjednika u slučaju krivične presude, član 203. Krivičnog zakona BiH jasno propisuje da se zabrana vršenja funkcije tretira kao prestanak iste, što je Apelaciono vijeće s pravom primijenilo.
Odluka suda je pravno utemeljena i politički odgovorna
U demokratskom društvu zasnovanom na vladavini prava, presuda protiv Milorada Dodika ne smije i ne može biti tumačena kao politička osveta, već kao logična posljedica višegodišnjeg ignorisanja zakona, institucija i ustavnog poretka. Odluka Suda BiH šalje jasnu poruku: niko, pa ni entitetski predsjednik, nije iznad zakona.
Ova presuda predstavlja snažan iskorak u pravcu zaštite državnog integriteta, ustavnosti i pravne sigurnosti. Time je potvrđeno da institucije Bosne i Hercegovine imaju snagu i kapacitet da se odupru destruktivnom ponašanju, štiteći osnovne demokratske vrijednosti i interese svih građana.
Pravosuđe je ovom odlukom pokazalo nezavisnost i odlučnost, a Bosna i Hercegovina je dokazala da može biti država vladavine prava – bez obzira na politički pritisak, prijetnje ili pokušaje destabilizacije.
