Danas je godišnjica bitke na Brčanskoj Malti, poznate kao “Tuzlanska kolona”, koju u Tuzli smatraju najvažnijom za odbranu grada soli.
Podsjetimo, 15. maja 1992. godine rezervisti JNA i paravojne srpske snage prekršili su dogovor o povlačenju iz kasarne Husinska buna. Započela je pucnjava u kojoj su pripadnici rezervne policije i Teritorijalne odbrane porazili neprijatelja.
Ovaj događaj se, kao i brojni drugi u našoj zemlji, godinama politizira i iskrivljuje – odbrana grada se želi predstaviti kao zločin, a žrtva kao krivac.
U tom optuživanju je nastradao i nedužni Ilija Jurišić, kojeg su godinama progonili beogradski sudovi i koji, iako potpuno nevin, morao dokazivati da nije kriv.
Jurišić je svjedočio da je toga dana primio obavijest sa terena da je iz kolone otvorena vatra na policijske patrole i okolne zgrade, nakon čega je tuzlanskim policajcima iz komande data dozvola da “na vatru odgovore vatrom”. Tom je prilikom došlo do zapaljenja kamiona, u kojima su stradali vojnici, kojima je komandovao Mile Dubajić.
Ovaj datum obilježava se kao početak odbrane Grada Tuzle i tog dijela Bosne i Hercegovine.
Prema podacima Fondacije Istina, pravda, pomirenje u sukobu na Brčanskoj Malti poginula su tri pripadnika Stanice javne bezbjednosti Tuzla i 33 vojnika JNA iz kolone.
Selim Bešlagić, predsjednik Kriznog štaba općine Tuzla, u saopćenju od 16. maja 1992, poslanom u 5.30 sati govori o teškom incidentu u Tuzli.
On je naveo da je vojna kolona izlazeći iz kasarne ka svom odredištu u pravcu Bijeljine, u naselju Brčanska Malta, otvorila vatru na građane, koji su se nalazili na ulici i trotoaru i obližnjim zgradama.
– Kolona od više vozila prevozila je minsko – eksplozivna sredstva i municiju. Vozila nisu bila propisno obilježena za prijevoz eksploziva. Kada je već izgledalo da se kolona upućuje u cijelosti prema svom odredištu u pravcu Bijeljine, jedno vozilo je izašlo iz kolone i pošlo u drugom pravcu od onoga u kojem je kolona trebala ići. Zadnje vozilo kolone u isto vrijeme otvorilo je vatru. Snage odbrane su odgovorile na vatru. Pretposljednje vozilo se zapalilo, te je došlo do eksplozije, a zatim se požar prenio i na grupu motornih vozila ipred njega, što je prouzrokovalo lančane eksplozije i požar većih razmjera – napisao je između ostaloga Bešlagić.
Slučaj, poznat kao “Tuzlanska kolona”, bio je predmet nekoliko sudskih procesa
Prvi predmet su pokrenuli preživjeli učesnici kolone, koji su 1999. godine preko Saveza logoraša RS-a predali dokumentaciju Haškom tribunalu. Haški tribunal je predmet vratio u nadležnost pravosuđa BiH, nakon čega je Okružno tužilaštvo u Bijeljini pokrenulo postupak. Predmet je potom prebačen u nadležnost Tužilaštva BiH, da bi ono 2009. godine obustavilo istragu protiv ratnog gradonačelnika Tuzle Selima Bešlagića i drugih.
Ipak, najpoznatiji proces u ovom slučaju bio je onaj koji je vođen pred pravosuđem Republike Srbije. Apelacioni sud u Beogradu 2016. pravosnažno je oslobodio ratnog savjetnika načelnika Stanice javne bezbjednosti (SJB) Tuzla Iliju Jurišića optužbe da je naredio napad na vojnike JNA.
Jurišić je prethodno prvostepenom presudom Odjela za ratne zločine Višeg suda u Beogradu 2013. godine bio osuđen na 12 godina zatvora.
U obrazloženju odluke Apelacioni sud napominje da je “dokazanost navoda iz optužnice Tužilaštva za ratne zločine ostala na razini sumnje”, te da je prvostepena presuda bila donesena na temelju pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.
Nakon ocjene i analize izvedenih dokaza, Sud je zaključio kako nije bilo neposrednih dokaza da je Jurišić počinio krivično djelo za koje je optužen.
