Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija (UN) organiziralo je u utorak navečer (24. novembra) okrugli sto u povodu 25 godina Dejtonskog mirovnog sporazuma na kojem se diskutiralo o tom mirovnom sporazumu i njegovim postignućima.

Video konferencija je organizirana na inicijativu ruskog ambasadora pri Ujedinjenim nacijama Vasilyja Nebenzyje.

Na konferenciji se obratio i visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko.

“Činjenica je da Dejton i Ustav BiH nastavljaju da budu diskriminirani za različite političke ciljeve. Postoji samo jedan mirovni dogovor koji se odnosi na sve i Ustav mora biti poštovan u svim dogovorima, on uključuje klauzulu koji daje pravo BiH da odbrani svoj suverenitet i integritet”, naglasio je Inzko.

Naglasio je da poruke negiranja BiH najviše dolaze iz Republike Srpske (RS), te da je u ponedjeljak, 23. novembra Milorad Dodik kao predsjedavajući Predsjedništva BiH ponovo izjavio da niko ne može spriječiti integraciju Srbije i RS.

“Osim toga tu je i postavljanje spomenika osuđenom ratnom kriminalcu Radovanu Karadžiću, poricanje genocida u Srebrenici i sve ostale slične retorike koje ugrožavaju zajedništvo. Nakon 25 godina svjedoci smo da su teže ukinuti dejtonski instrumenti, a sve institucije nastale tada su očuvale mir i njihovo ukidanje bi uzrokovalo negativne politike”, naveo je Inzko.

Dodik i Čović kritizirali Inzka

Predsjedatelj Predsjedništva BiH Milorad Dodik u svom izlaganju zamjerke je uputio prema visokom predstavniku u Bosni I Hercegovini, Valentinu Inzku.

Nazvao ga je ‘strancem koji surađuje s Bošnjacima iz Sarajeva’ i govori samo u njihovo ime.

Dodik je ustvrdio da se Dejtonski sporazum provodi, a ne tumači, te da Inzko nema pravo da to radi, dodajući kako Ured visokog predstavnika u BIH nije formiralo “nikakvo Vijeće za promociju mira, već da je Ured visokog predstavnika (OHR) utvrđen Aneksom 10”.

“U Dejtonskom sporazumu je navedeno da je BiH sastavljena od dva entiteta i tri konstitutivna naroda i ta konstitucija je omogućila da se uspostavi mir i završi rat. BiH je složena državna zajednica i značajno se oslanjala na ono što su Sjedinjene Američke Države (SAD) na konstituciji radile. Tada su SAD jasno rekle – samo ono što je izričito dato BiH pripada njoj i sve ostalo pripada entitetima“, kazao je Dodik.

Dodik je dosadašnje visoke predstavnike u BiH nazvao ‘strancima koji pokušavaju nametnuti svoje odluke i stvoriti BiH’.

Prisutnima se obratio i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice BiH Dragan Čović. U svom obraćanju je kritizirao visokog predstavnika Valentina Inzka i politiku Stranke demokratske akcije.

“To su nelegalne kvalifikacije hrvatskog naroda kao manjine, što je protivno Ustavu. U izvještaju se nije očitovalo o pozivima bošnjačkih stranaka za nametanje političkih hrvatskih predstavnika, tu je i nelegitmno i nelegalno sazivanje Centralne izborne komisije (CIK), ignoriranje nelegitimnosti člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda. Zatim politika SDA koja relativizira važnost izbornog zakona”, kazao je Čović referirajući se na posljednji Inzkov izvještaj pred Vijećem sigurnosti UN-a 5. novembra.

Riječ je o 58. redovnom šestomjesečnom izvještaju koji Incko podnosi generalnom sekretaru UN-a o statusu provedbe mira u BiH, a izvještaj pokriva period od 16. aprila do 15. oktobra ove godine.

Incko je rekao da članu Predsjedništva BiH, Miloradu Dodiku treba zabraniti putovanja u sve zemlje Evropske unije i Ujedinjenih nacija, ukoliko ne preimenuje studentski dom na Palama (nedaleko od Sarajeva) koji nosi ime, na doživotni zatvor osuđenog ratnog zločinca, Radovana Karadžića.

On je također napomenuo kako je međunarodna zajednica ‘napravila jednu ozbiljnu konceptualnu grešku tokom implementacije Daytonskog sporazuma’.

‘Nekim političarima smo prerano dali svoje povjerenje, a oni su iskoristili našu dobru volju da ponovo rasplamsaju nacionalističku politiku koja vodi ka podjelama, posebno od 2006. godine naovamo.’, kazao je Incko, dofajući kako je nepostojanje napretka i reformi, te blokiranje institucija na državnom nivou i na nivou bh. entiteta Federacija BiH, postalo ‘novo normalno u BiH’.

“Također je normalna, na primjer, i sistemska diskriminacija takozvanih Ostalih, građana koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici konstitutivnih naroda”, naveo je Incko rekavši da to spominje, jer političari pokazuju malo spremnosti ‘da isprave ovu sramotnu diskiriminaciju, koja pogađa oko 10 posto građana.’

Incko je u izvještaju naveo i da ga posebno brinu, odnosi političkih lidera u BiH ‘koji su sve više antagonistični i neproduktivni’.

„Pored ostalih pitanja, postoje kontinuirane prijetnje secesijom, blokade državnom nivou i na nivou Federacije (Federacija BiH, jedan od dva eniteta u BiH op.a) kao i prevelika nefleksibilnost na određenim pozicijama, od kojih nijedna ne doprinosi pomicanju zemlje naprijed ili poboljšanju života njenih građana.“, napisao je Incko u Izvještaju.

Izetbegović odbio učešće na sastanku

Predsjednik Stranke demokratske akcije, Bakir Izetbegović, odbio je da učestvuje na okruglom stolu u povodu 25 godina Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Izetbegović je, kako je napisao, poziv odbio, jer nije upućen Predsjedništvu BiH kao šefu države.

“Pogrešan izbor učesnika iz BiH je na liniji zabrinjavajućeg trenda zaobilaženja i ignoriranja bosanskohercegovačkih institucija i izabranih predstavnika u tim institucijama”, navodi se u pismu kojeg je Izetbegović uputio ruskom ambasadoru pri UN-u.

Ruski ambasador pri Ujedinjenim nacijama Vasilyja Nebenzyje je tokom sastanka kazao da mu je žao što ne prisustvuje predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović.

“Pozvali smo predstavnike tri glavne partije, nažalost, predstavnik jedne političke partije Bakir Izetbegović odlučio je da ne prisustvuje sastanku, ali nam je drago što je poslao pismo. Nismo ni na koji način namjeravali da umanjimo važnost Predsjedništva BiH, ali format ovog susreta dopušta nam da pozovemo i nezvanične predstavnike”, kazao je Nebenzya.

Istakao je da njihove glasove žele čuti, jer “oni kao vođe političkih stranaka predstavljaju glasove naroda”.

Podrška SAD, Francuske i Velike Britanije Inzku

SAD, Francuska i Velika Britanija su pred Vijećem sigurosti UN-a podržale Valentina Inzka.

Richard Mills, ambasador iz SAD-a se osvrnuo na 30-minutni govor koji je održao Milorad Dodik, te je poručio da je institucija OHR-a bitna u BiH.

“Visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko je potreban toj državi u smislu održavanja mira i donošenja bitnih odluka. Snažno podržavamo postojanje te institucije i mislim da bi se trebala preispitati ta odluka koju Dodik spominje da je pet naspram dva glasova da Inzko ide iz BiH”, dodao je Mills.

Ambasadorica Velike Britanije Sonia Farrey je naglasila da se institucija visokog predstavnika u BiH mora održati, te mu je pružila bezrezervnu podršku.

“Osuđujem verbalni napad Milorada Dodika i ruski ambasador je zaista trebao pozvati članove Predsjedništva BiH, umjesto političkih lidera i upravo je posljedica toga govor Dodika kojem smo svi svjedočili. Također, ni u kojem slučaju ne podržavam veličanje ratnih zločinaca”, kazala je Farrey.

Sastanak je organiziran u posebnom „Arria-Formula“formatu, koji je dobio ime po nekadašnjem predsjedniku Vijeća sigurnosti i bivšem ambasadoru Venezuele u Ujedinjenim nacijama Diegu Arriji. Ovaj vid debate je korišten na više od 300 sastanaka do sada. Cilj mu je da pomogne u rješavanju problema.

Prema pravilima UN-a na neformalni događaj, koji se organizuje u ovom formatu, se pored stalnih i rotirajućih članica Vijeća sigurnosti, mogu pozvati i predstavnici različitih nevladinih organizacija, kao i drugi zvaničnici koji bi mogli iznijeti mišljenje o temi rasprave.