Predsjednik Srbije Aleksandar Vučiću je toku jučerašnjeg dana nastavio jednostrani verbalni rat sa Evropskom unijom.
Povod za nove kritike, ovoga puta na račun europarlamentaraca, predsjednik je našao u amandmanu na izvještaj Evropskog parlamenta u kojem se Srbija poziva da postigne uvjerljive rezultate u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala. Poseban akcenat u ovom amandmanu, o čijem usvajanju treba da se glasa sutra, stavljen je na slučajeve u kojima postoji visok nivo interesovanja javnosti, uključujući slučajeve Krušika, Jovanjice i Telekoma Srbija.
Upitan za komentar ovog amandmana, Vučić je istakao da afera nema i da ne može da se aferom smatra priča koju „dvojica izmišljaju, a onda izgube na sudu“.
– Šta je afera u Jovanjici? Vi mislite da lažima možete da ostvarujete politički profit, pa makar bio iz Evropske komisije, rekao je Vučić. Govoreći o Telekomu on je dodao da je prestalo uništavanje te kompanije zarad interesa vlasnika televizije N1 i, kako je rekao, drugih tajkuna.
Jovanjica je, podsetimo, poljoprivredno dobro na kojem je krajem 2019. godine, prema tvrdnjama Tužilaštva za organizovani kriminal, pronađeno oko 1,6 tona marihuane. Sudski postupak zbog proizvodnje opojne droge trenutno je u toku, dok se čeka pravosnažno usvajanje druge optužnice koja tereti pojedince iz bezbjednosnih struktura da su obezbjeđivali operaciju proizvodnje indijske konoplje. Nijedna od ovih optužnica se, međutim, ne bavi brojnim indicijama da je vlasnik Jovanjice imao podršku ljudi iz vlasti.
O ovim vezama prvi je javno govorio potpredsjednik Narodne stranke Miroslav Aleksić. Komentarišući Vučićevu tvrdnju da tu nema afere, on navodi da bi predsjednik jako želio da je to slučaj.
– Njegov problem je što razrješenje ove afere vodi pravo u vrh vlasti. Odgovor na Jovanjicu, ali i za Savamalu, Krušik ili klan Veljka Belivuka nalazi se na Andrićevom vencu, kaže Aleksić, napominjući da će ove afere jednog dana sasvim sigurno dobiti svoj epilog.
Aleksić naglašava da je ohrabrujuća činjenica da su europarlamentarci naglasili ove slučajeve u prijedlogu amandmana, pokazujući da Evropa više neće da ćuti.
– Brisel je devet godina gledao šta se događa u Srbiji i nije upućivao ikakve kritike. Međutim, sada kritike kreću da sustižu jedna drugu, a posebno je značajna ova poslednja, jer je režim u Srbiji ogrezao u korupciju i kriminal. Ovakav pritisak od strane Evropske unije posebno dobija na težini kada se uzme u obzir da u Srbiji ne postoje dovoljno nezavisne institucije koje bi samostalno mogle da riješe ove afere, navodi Aleksić.
Vučićeva opaska poslanicima Evropskog parlamenta još jedan je pokazatelj da je Beograd zaoštrio ton u razgovorima sa zvaničnicima EU. Predsjednik je prošle godine, po izbijanju globalne pandemije oštro kritikovao Brislel zbog manjka pomoći, istakavši da je evropska solidarnost „bajka na papiru“. Nakon toga, predsjednik Srbije, ali i drugi zvaničnici javno su kritikovali poslanicu EP Tanju Fajon zbog iznijetih stavova o stanju demokratije u Srbiji.
Ovakve poruke, ističe Jelica Minić, predsjednica Evropskog pokreta u Srbiji, ne prolaze nezapaženo u Briselu.
– Predsjednikova primjedba o manjku solidarnosti, iako osnovana, mnoge u EU je pogodila. Mi već plaćamo veliku cijenu takvnog načina komunikacije, imajući u vidu da u prošloj godini sa Srbijom nije otvoreno nijedno pregovaračko poglavlje. Sigurna sam da će i ove najnovije izjave imati svoju cijenu, navodi Minić.
Manjak diplomatske forme u ophođenju prema zvaničnicima EU podudara se sa sve konkretnijim zamjerkama koje Brisel iznosi na račun stanja demokratije u Srbiji. Pored činjenice da 2020. godine Srbije nije otvorila nijedno pregovaračko poglavlje, ova promjena klime mogla je da se vidi i u posljednjem izvještaju Evropske komisije o Srbiji.
Jelica Minić navodi da se čitanjem tih dokumenata dolazi do poražavajućeg zaključka.
– Sumarni dio izvještaja Evropske komisije o političkim kriterijumima u regionu za 2019. godinu ne pravi bitnu razliku između Srbije, Crne Gore i Albanije. Međutim, u prošlogodišnjem izvještaju Evropske komisije teško je pronaći bitne razlike između Srbije i Turske kada je stanje demokratije u pitanju. A ako nas već tako percipiraju u Evropskoj uniji, onda nas možda i čeka turski model pristupnih pregovora, koji se svodi na jednu beskrajnu priču, zaključuje Minić.
Afere Krušik i Telekom
Pored Jovanjice, prijedlog amandmana insistira i na rješavanu afera Krušik i Telekom. Afera Krušik, podsjetimo, otvorena je nedugo nakon hapšenja uzbunjivača iz ove kompanije Aleksandra Obradovića. Zahvaljujući njemu, do javnosti su došle informacije koje sugerišu da je ova državna kompanija za proizvodnju naoružanja svjesno urušavana kako bi privatne firme za promet oružja ostvarile profit. Afera Telekom otkrivena je sasvim nedavno, kada je televizija N1 došla u posjd dokumenata koju otkrivaju namjeru Telekoma da partnerstvom sa kompanijom Telenor, stavi tačku na poslovanje SBB-a u Srbiji.