Bez obzira ko će biti na vlasti u Kremlju, Rusija će uvijek imati isti interes – suprotstaviti se Sjedinjenim Američkim Državama.
Ruska invazija na Ukrajinu potakla je snažniji angažman Zapada u zemljama Zapadnog Balkana, zbog straha i kod Washingtona i kod Brisela da bi Moskva mogla destabilizirati i taj dio Evrope i zadati nove glavobolje zapadnim saveznicima.
U više odvojenih izvještaja, među kojima je i onaj Komiteta za vanjske poslove Evropskog parlamenta od septembra ove godine, govori se o malignom utjecaju Rusije u zemljama Zapadnog Balkana, tražeći od Zapada veću uključenost u svoje susjedstvo.
Balkanski saveznici ruskog predsjednika Vladimira Putina su čelnik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska Milorad Dodik i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. Za razliku od glasnijeg Dodika, Vučić nešto umjerenijom retorikom pokušava ne srušiti sve mostove za Zapadom.
No, šta to tačno od Rusije imaju balkanski narodi, a šta dobija Putin od podrške balkanskih političara? Za neke analitičare, čini se da je korist jednosmjerna i to isključivo u korist Kremlja.
Geopolitički interesi
Za Marka Savića, saradnika na Fakultetu političkih nauka Univerziteta Crne Gore u Podgorici ostvariti ekonomsko, političko, pa i kulturno prisustvo na Zapadnom Balkanu za Rusiju znači održavanje slike Rusije kao velike sile.
Iako je već na nivou floskule u međunarodnim odnosima, biti na Zapadnom Balkanu za Rusiju znači biti blizu toplim morima, što je konstanta u ruskom geopolitičkom kodu.
„Dakle, interes je ekonomski, ali mnogo više geopolitički i geostrateški“, kaže Savić.
Ekonomski interesi
Prema podacima državnih zavoda za statistiku, Rusija i u Srbiju i u Bosnu i Hercegovinu izvozi daleko više nego što iz njih uvozi. Vanjskotrgovinska razmjena Srbije i Rusije u proteklih pet godina je u porastu, ukoliko se izuzme 2020, prva pandemijska godina, u kojoj je obim robne razmjene iznosio 2,4 milijarde američkih dolara u odnosu na prethodnu 2019. kada je taj iznos bio 3,5 milijardi.
Reklama
Ipak, glavni vanjskotrgovinski partner Srbije i dalje ostaje Evropska unija. Srbija je u 2021. izvezla u EU robe i usluga u vrijednosti 13,94 milijardi eura, a uvezla 16,34 milijarde. EU je tradicionalno ključni trgovinski partner Srbije koji čini više od 60 posto ukupne robne razmjene, prema podacima Delegacije EU-a u Srbiji. Razmjena sa Rusijom čini svega 5,4 posto ukupne trgovinske razmjene Srbije sa svijetom.
U Bosnu i Hercegovinu Rusija je u prva tri mjeseca 2021. godine izvezla 53,7 miliona eura, uglavnom nafte i plina, dok je izvoz u prva tri mjeseca ove godine porastao na 88,4 miliona eura, zbog visokih cijena energenata, što je potaknula ruska invazija na Ukrajinu. U prva tri mjeseca 2021. godine, Bosna i Hercegovina je u Rusiju izvezla svega 3,9 miliona eura, najviše farmaceutskih proizvoda, a taj je izvoz za isti period 2022. pao na 2,7 miliona eura.
Kao i Srbiji, i Bosni i Hercegovini glavni vanjskotrgovinski partner ostaje Evropska unija. Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, izvoz u EU predstavlja 70 posto ukupnog izvoza Bosne i Hercegovine.
Reciklirane političke ideje o sličnom identitetu
Savić kaže da se Rusija uslovno može nazvati svjetskom silom kada su u pitanju vojna snaga i bogatstvo energentima. Ni ne trudi se da drugačiju sliku o sebi pošalje u svijet. Međutim, u tehnološkom, demografskom, ekonomskom smislu, kao i na polju razvoja civilizacijskih ideja slobode i pravde, Rusija je na historijskom minimumu.
Ako zamislimo paket koji Rusija može ponuditi Zapadnom Balkanu, onda bi on, prema Saviću, bio ispunjen već više puta recikliranim političkim idejama o zajedničkoj historiji, vjekovnoj saradnji, sličnom jeziku i kulturi, setom konzervativnih i neoriginalnih ideja pod krilaticom “ruskog svijeta”.
Sa druge strane, “ponuda” političkog Zapada je set vrijednosti i ideja koje su progresivne i civilizacijske, koje daju prostor za lični razvoj i uživanje sloboda.
Politički Zapad, kako dalje navodi Savić, Zapadnom Balkanu nudi i ekonomsku sigurnost, predvidivosti u smislu izgradnje individue na ličnom i profesionalnom planu. Podstiče kulturološke različitosti kao prednosti, nudi mogućnost smjenjivosti vlasti i mogućnosti doprinosa i uključenosti pojedinca i u taj i u druge demokratske procese.
Reklama
Uvijek isti interes Kremlja
Za Tihomira Cipeka, profesora sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti, bez obzira ko će biti na vlasti, Rusija će uvijek imati isti interes, a to je multipolaran svijet, i suprotstaviti se Sjedinjenim Američkim Državama.
Što se tiče Zapadnog Balkana, vjeruje da je u potpunosti kontroliran od Sjedinjenih Američkih Država. Svi pokušaju Rusije da djeluju u toj regiji su sada prekinuti. Moskva više nema prave poluge za djelovanje, smatra.
Uzmu li se svi parametri u obzir, za Savića je potpuno besmisleno podržavati politiku Vladimira Putina iz pozicije Zapadnog Balkana. Ako se neki od političara odvaži na tako nešto, Savić kaže da to može biti objašnjivo jedino partikularnim interesima političkih pojedinaca, a nikako interesima države i naroda.
Izvor: Al jazera Balkan
