Sud Bosne i Hercegovine je donio rješenje kojim je ukinuta mjera pritvora optuženoj Višnji Aćimović, koja je određena rješenjem tog suda od 12.oktobra 2017. godine, saopćio je Sud BiH.
Strijeljala zarobljenike
Naime, Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije je putem Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine obavijestilo Sud o preuzimanju krivičnog gonjenja optužene Višnje Aćimović.
– Sud je donio naredbu kojom se povlači naredba Suda broj S1 1 K 024299 17 Kro od 30.1.2019. godine, na osnovu koje je raspisana potjernica za optuženu Višnju Aćimović – navode iz Suda.
Sud Bosne i Hercegovine je 7. februara 2017. godine potvrdio optužnicu koja optuženu Višnju Aćimović tereti da je počinila krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva.
– Optužena Višnja Aćimović se tereti da je, početkom juna 1992. godine, na lokalitetu između Metališta i Zalukovlja zv. Mračni dol koji se nalazi u neposrednoj blizini logora Sušica, općina Vlasenica, bez službenog položaja u Vojsci Srpske Republike Bosne i Hercegovine (VRS), svjesno i voljno, zajedno s više naoružanih NN pripadnika VRS-a, učestvovala u lišavanju života 37 muškaraca bošnjačke nacionalnosti koji su na to mjesto dovezeni autobusom iz zatvora koji se nalazio iza zgrade suda u Vlasenici – navedno je iz Suda.
Višnja Aćimović je sestra aktuelnog načelnika Općine Vlasenica Miroslava Miće Kraljevića, koji u bh. entitetu Republika Srpska slovi za jednog od moćnijih tajkuna Milorada Dodika. Kraljević je na poziciju načelnika na izborima 2020. ponovo izabran nakon četverogodišnjeg mandata.
Specijalni sud
Krajem 2017. godine Tužilaštvo BiH je protiv njega i još tri osobe podiglo optužnicu za ratne zločine. Kraljević je bio komandant tzv. Specijalne policijske jedinice, čiji su pripadnici silovali, pljačkali, ubijali i zatvarali vlaseničke Bošnjake.
Optužbom protiv Maneta Đurića, Miroslava Kraljevića, Radenka Stanića i Gorana Garića su obuhvaćena ubistva i nestanak najmanje 22 osobe, nezakonita hapšenja i zatvaranja, mučenja i maltretiranja više desetaka osoba u više objekata koji su služili za zatvaranje na području Vlasenice, pljačkanje i uništavanje imovine bošnjačkog stanovništva, te druge zločine koji su do proljeća 1993. godine, doveli do protjerivanja gotovo svog stanovništva bošnjačke nacionalnosti sa navedenog područja, od čega se mali broj stanovnika vratio u mjesta prijeratnog boravišta.
Ratni zločin
Na zvaničnoj web stranici Suda BiH stoji da je ovaj predmet u toku.
– Dana, 30.03.2018. godine održano ročište za izjašnjenje o krivnji optuženih na kojem su se optuženi Mane Đurić, Radenko Stanić, Miroslav Kraljević i Goran Garić izjasnili da nisu krivi. Glavni pretres u ovom predmetu otvoren je 02. oktobra 2019. godine. U toku je iznošenje dokaza tužilaštva – navodi se na stranici Suda BiH.
Zbog zdravstvenih problema Đurića, suđenje je odgađano, da bi počelo iznova u aprilu ove godine uz povratak prvooptuženog Maneta Đurića u sudnicu i novu predsjedavajuću Vijeća. Tužilaštvo BiH je najavilo saslušanje više od 100 svjedoka o nezakonitim zatvaranjima, mučenjima, nestancima i ubijanjima.
