Na prvostepenu presudu, po kojoj je Mladić osuđen na doživotni zatvor, žalili su se i tužilaštvo i odbrana.

Vijeće Mehanizma za međunarodne krivične sudove (MICT) u utorak će u 15 sati izreći pravomoćnu presudu ratnom zapovjedniku vojske bosanskih Srba Ratku Mladiću, koji je u prvostepenom postupku u novembru 2017. godine osuđen na doživotni zatvor.

Presudu kojom Međunarodni tribunal za bivšu Jugoslaviju (ICTY) i MICT kao njegov pravni nasljednik zatvaraju svoj posljednji slučaj direktno je povezan s ratom u Bosni i Hercegovini, izreći će žalbeno vijeće kojim predsjedava sutkinja Prisca Matimba Nyambe, a ostali su članovi Aminatta Lois Runeni N’gums, Seymour Panton, Elizabeth Ibanda-Nahamya i Mustapha El Baaj.

Mladić, kojeg su inostrani mediji poput BBC-ja odavno proglasili „krvnikom iz Bosne“, izvještavajući kako je on odgovoran za najgore ratne zločine na evropskom tlu nakon Drugog svjetskog rata, prvostepenom presudom je proglašen krivim za genocid u Srebrenici, zločine protiv čovječnosti te za kršenje zakona i običaja ratovanja, naglašava Hina.

Pet godina suđenja i 592 svjedoka

Nakon suđenja koje je trajalo više od pet godina, tokom kojeg su saslušani iskazi čak 592 svjedoka optužbe i odbrane, odbačen je dio optužnice koji ga je teretio za zločin genocida u općinama u kojima su snage pod Mladićevim zapovjedništvom 1992. godine provele masovne etničke progone te pobile ili protjerale najveći dio Hrvata i Bošnjaka.

Sudsko vijeće ICTY-a zaključilo je kako je Mladić zločine zbog kojih je i osuđen počinio sudjelujući u četiri udružena zločinačka pothvata.

Prvi je činio sveobuhvatni plan s ciljem da se bosanski muslimani i Hrvati trajno uklone s područja u BiH na koja su bosanski Srbi polagali pravo, a drugi je imao za cilj širenje terora među civilnim stanovništvom putem kampanje snajperskog djelovanja i granatiranja.

Cilj trećeg udruženog zločinačkog pothvata bilo je eliminiranje Bošnjaka iz Srebrenice, dok je četvrti imao za cilj da se pripadnici mirovnih snaga UN-a uzmu za taoce kako bi se spriječilo da NATO izvede zračne napade na vojne ciljeve bosanskih Srba.

Na prvostepenu presudu žalili su se i tužilaštvo i odbrana.

Tužilaštvo je tražilo od drugostepenog vijeća da Mladića proglasi krivim i za genocid u općinama Foča, Kotor-Varoš, Prijedor, Sanski Most i Vlasenica.Reklama

Mladićeva odbrana pak tvrdi kako je prvostepenu presudu obilježio niz pravnih i činjeničnih pogreški sudija koje optužuju da nisu uzeli u obzir olakšavajuće okolnosti pa traže da presuda kojom je osuđen na doživotni zatvor bude poništena, a on oslobođen.

Uhapšen 2011. kod Zrenjanina

Ukoliko to ne bi bio slučaj, predlažu ponovno suđenje.

Prvu optužnicu protiv Mladića ICTY je podignuo u julu 1995. godine dok je još trajao rat u BiH, a optužen je zajedno s političkim liderom bosanskih Srba Radovanom Karadžićem koji je 2019. godine pravomoćno osuđen na doživotni zatvor a kaznu služi u zatvoru u Velikoj Britaniji.

Druga proširena optužnica podignuta je u novembru 1996. godine i uključivala je genocid u Srebrenici.

Mladić je godinama bio u bijegu skrivajući se najprije u dobro zaštićenim vojnim objektima po BiH da bi se ispostavilo kako je nakon toga pobjegao u Srbiju gdje je bio pod zaštitom vojske i političkog vrha predvođenog Slobodanom Miloševićem i Vojislavom Koštunicom.

U maju 2011. je uhapšen u selu Lazarevo kod Zrenjanina.

“Okončali smo jedan težak period naše povijesti”, kazao je tadašnji predsjednik Srbije Boris Tadić komentirajući hapšenje Mladića koji je odmah nakon toga izručen ICTY-u, te je do danas ostao u pritvorskoj jedinici suda gdje čeka konačnu presudu.

Zbog epidemioloških mjera koje je nametnula pandemija korona virusa, izricanje presude Mladiću, za razliku od prethodnih sličnih slučajeva, u sjedištu MICT-a, u Hagu moći će pratiti samo krajnje ograničeni broj novinara i posjetilaca.

No, među njima će biti predstavnici četiri udruženja koje okupljaju bošnjačke ratne žrtve.Reklama

Žrtve traže presudu i za genocid iz 1992.

Jedna od njih Munira Subašić, predsjednica udruženja “Majke enklava Srebrenice i Žepe” medijima u BiH kazala je kako se nada da će Mladić u konačnici biti presuđen i za genocid iz 1992. godine a da ne može ni zamisliti da bi ga sud oslobodio ili mu smanjio kaznu.

No, Murat Tahirović, predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida, ističe kako je zabrinut zbog stavova predsjedateljice sudskog vijeća Prisce Matimbe Nyambe i to zbog njenog očitovanja u slučaju Zdravka Tolimira, bivšeg generala vojske bosanskih Srba.

Tolimir je u Hagu 2015. godine osuđen na doživotni zatvor zbog ratnih zločina ali je oslobođen optužbi za genocid u Žepi.

Sutkinja Nyambe bila je članica prvostepenog vijeća koje je sudilo Tolimiru i tada je u izdvojenom mišljenju rekla kako praktično nema niti jednog dokaza koji bi podržao  optužnicu protiv njega, a da su svjedoci koju su ga teretili bili pristrani.