Saša Sinđelić, državljanin Srbije, kojeg je 2019. Crna Gora izručila Hrvatskoj, nakon zahtjeva za obnovu postupka, pravosnažno je osuđen na 21 godinu zatvora. Na istovjetnu kaznu je bio osuđen i prije zahtjeva za obnovu postupka, kada mu je suđeno u odsutnosti.

Odlučio je tako Vrhovni sud odbivši njegovu žalbu, a u kaznu mu je uračunato i vrijeme koje je do sada proveo na izdržavanju kazne, kao i vrijeme koje je proveo u ekstradicijskom pritvoru u Crnoj Gori od jula do oktobra 2019.

Bio je optužen za teško ubistvo Mirka Fotesa 2002. na jednoj njivi te krađu traktora nakon toga. Prema optužnici teretio se da je Fotesu prišao s leđa i u njega iz automatske puške ispalio četiri hica, na mjestu ga usmrtivši. Fotes je od zadobijenih povreda na mjestu preminuo, a Sinđelić je sjeo na traktor i odvezao se iz Hrvatske. Osim toga, bio je optužen i da je dan prije ubistva Fotesa ukrao lični automobil i s tim vozilom otišao do dva različita skladišta dvije pilane odakle je ukrao razne predmete i alat. Za te zločine bilo mu je suđenje u odsutnosti te je na Županijskom sudu u Vukovaru 2012. osuđen na 21 godinu zatvora, a iste je godine ta presuda postala pravosnažna. Kada se saznalo da je on u Crnoj Gori, Hrvatska je tražila njegovo izručenje, a tom je zahtjevu udovoljeno te je 2019. izručen Hrvatskoj. Tada je tražio i dobio obnovu postupka, a nakon sprovedene rasprave, osuđen je na kaznu na koju je bio osuđen i dok mu se sudilo u odsutnosti.

Tokom suđenja, Sinđelić je poricao počinjenje djela, te je tvrdio da mu sve podmeću tajne službe Srbije i Crne Gore, a tvrdio je i da nikada nije bio u Hrvatskoj. Takvoj njegovoj odbrani, Županijski sud u Vukovaru nije vjerovao, a nije joj povjerovao ni Vrhovni sud, koji je u obrazloženju svoje odluke među ostalim naveo i kako je Sinđelić ukradenim traktorom upravljao 24. oktobra 2002. u Srbiji, kada ga je pokušala zaustaviti policija, u koju je pucao. Potom je pobjegao, a nakon nekoliko dana je uhapšen. No na mjestu te pucnjave su ostale čaure, koje su upoređene s onima nađenim na mjestu Fotesova ubistva te je utvrđeno da su ispaljene iz istog oružja.

-Vrhovni sud Republike Hrvatske smatra da je prvostepeni sud odlukom da održi na snazi prijašnju pravosnažnu osuđujuću presudu pravilno ostavio na snazi i dio koji se odnosi na kaznu. Optuženiku su pojedinačno utvrđene kazne za svako kazneno djelo za koje je osuđen i izrečena mu je jedinstvena kazna dugotrajnog zatvora 21 godinu. U prijašnjem postupku Vrhovni je sud u povodu žalbe protiv presude ispitivao tu odluku i zaključio da je prvostepeni sud pravilno utvrdio i ocijenio sve okolnosti koje utiču na odabir vrste i visine kazne. Kao olakšavajuća okolnost cijenjena je optuženikova mladost jer je djela počinio u dobi 22 godine. Otegnute okolnosti su visoki stepen kriminalne volje, iskazana beskrupuloznost i bešćutnost jer je u žrtvu pucao s leđa i to s četiri projektila u vrijeme dok je žrtva orala njivu. Optuženik do tada nikada nije vidio žrtvu niti je poznavao. Nakon što je ubio žrtvu, odvukao je u odvodni kanal i pokrio granama – naveo je Vrhovni sud u obrazloženju svoje odluke.

Inače, Sinđelić je imao poprilično zanimljiv život nakon ubistva Fotesa, pa je 2016. nakon pokušaja puča u Crnoj Gori, kada su prosrpske snage uz pomoć Rusije, kako su izvještavali tamošnji mediji, pokušale izvesti prevrat i srušiti Milu Đukanovića, završio kao svjedok saradnik crnogorskog specijalnog tužilaštva.

Bio je pripadnik Srpskog četničkog pokreta zbog čega je na koncu postao krunski svjedok u onom što su crnogorski mediji nazvali procesom vijeka. Temeljem njegovog svjedočenja Viši sud u Podgorici je osudio 14 optuženih, a među njima su bila dvojica agenata Ruske obavještajne službe i dvojica čelnika opozicionog Demokratskog fronta, na ukupno 69 godina zatvora zbog pokušaja terorističkog napada i prevrata na dan parlamentarnih izbora u Crnoj Gori 2016.

Sinđelić je prebjegao iz Srbije u Crnu Goru i u toj zemlji zatražio je politički azil, zbog kako je naveo „konkretnih prijetnji da će biti ubijen”. Sinđelić, je kako su u to vrijeme izvještavali crnogorski mediji, priznao istražiteljima u Podgorici da je okupio ljude i osigurao im vojnu i policijsku opremu kako bi zauzeli zgradu parlamenta. Ispričao je da su ga angažovala dvojica ruskih nacionalista te da je u cijelu akciju bilo uključeno preko 500 ljudi. Crnogorsko tužilaštvo 2016. je navodilo da su dvojica ruskih nacionalista angažovali jednog srpskog državljanina da oformi kriminalnu grupu koja je trebala na izborni dan izazvati nerede u Crnoj Gori, zauzeti zgradu parlamenta i likvidirati premijera Mila Đukanovića.

U međuvremenu u Crnoj Gori su ljetos održani novi parlamentarni izbori, na kojima je Đukanović nakon gotovo 30 godina izgubio vlast.