Izjava Milorada Dodika da „historija ne dozvoljava da Bosna i Hercegovina funkcioniše“ predstavlja još jedan u nizu pokušaja da se politički ciljevi opravdaju selektivnim, pojednostavljenim i netačnim tumačenjem historije. U pokušaju da ospori državnost Bosne i Hercegovine, Dodik je otišao korak dalje – direktno je negirao ono što je historijski dokazivo, dokumentovano i međunarodno priznato.
Prema njegovim riječima, Bosna i Hercegovina „nikada u historiji nije bila država“ sve do Dejtonskog sporazuma, koji je navodno stvorio „neuspjelu i složenu zemlju“. Ovakva tvrdnja ne samo da je historijski netačna, već otkriva i duboko nerazumijevanje – ili svjesno ignorisanje – kontinuiteta bosanske državnosti.
Izjavu Dodika pogledajte OVDJE
Hiljadu godina ignorisanih činjenica
Bosna i Hercegovina se kao politička i teritorijalna cjelina spominje još u 10. stoljeću. Srednjovjekovna Bosanska banovina, a potom i Kraljevina Bosna, imale su jasno definisanu teritoriju, vlast, međunarodne odnose i unutrašnju organizaciju. Bosanski vladari nisu vladali „ničim“, već državom koja je bila priznata i respektovana u tadašnjoj Evropi.
Dolaskom Osmanlija, Bosna nije nestala – transformisana je u administrativnu cjelinu sa jasnim granicama, identitetom i posebnim statusom. Isto važi i za austrougarski period, kada Bosna i Hercegovina zadržava teritorijalni integritet i posebnost, što je rijetkost u tadašnjoj Evropi.
Ako Bosna i Hercegovina „nikada nije bila država“, postavlja se logično pitanje: šta su onda bile sve te administracije, granice, institucije i međunarodni ugovori koji su se odnosili isključivo na Bosnu i Hercegovinu?
Dejton nije stvorio Bosnu – samo je zaustavio rat
Posebno je problematična tvrdnja da je Bosna i Hercegovina „nastala“ Dejtonskim sporazumom. Dejton nije rodni list države, već mirovni sporazum koji je zaustavio rat i potvrdio kontinuitet međunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine. Dejton je modificirao unutrašnje uređenje, ali nije stvorio državu iz ničega, kako to Dodik pokušava predstaviti.
Drugim riječima, Dejton nije dokaz neuspjeha Bosne i Hercegovine, već kompromis kojim je nagrađen mir – često na štetu funkcionalnosti, ali nikada na štetu državnosti.
Politika umjesto nauke
Dodikova izjava više liči na politički pamflet nego na ozbiljnu historijsku analizu. Historija se ovdje koristi kao oružje, a ne kao nauka. Kada činjenice ne odgovaraju političkom narativu, one se jednostavno – izbrišu.
Problem, međutim, nije u Bosni i Hercegovini, već u stalnim pokušajima da se ona prikaže kao nemoguća država kako bi se opravdali politički projekti koji s državom nemaju mnogo zajedničkog.
Zaključak
Historija ne samo da dozvoljava Bosni i Hercegovini da funkcioniše – ona to potvrđuje već više od hiljadu godina. Ono što Bosni i Hercegovini ne dozvoljava da bude stabilna nisu historijske okolnosti, već političke izjave koje svjesno ignorišu činjenice i proizvode krize tamo gdje bi trebala postojati odgovornost.
Negirati Bosnu i Hercegovinu ne znači promijeniti historiju. To samo znači priznati vlastitu nemoć da se s njom suoči.
