Predizborna kampanja u Republici Srpskoj tek je ušla u pun zamah, a već su prisutne izjave koje unose zabrinutost i dodatno produbljuju etničke podjele u društvu. Na političkom skupu SNSD-a održanom u Istočnom Sarajevu, predsjednik Republike Srpske i lider te stranke Milorad Dodik ponovo je izazvao buru reakcija zbog nacionalističkih poruka i uvredljivih komentara na račun bošnjačkog naroda.
Govoreći u znak podrške stranačkom kandidatu Siniši Kajanu, Dodik je, između ostalog, izjavio kako “Istočno Sarajevo ne smije dopustiti novu islamizaciju”, uz tvrdnje koje su mnogi ocijenili kao otvoreni govor mržnje i pokušaj izazivanja straha među građanima.
“Pustite te priče da smo svi isti. Nismo. Imamo različitu vjeru i moramo čuvati svoj identitet”, poručio je Dodik prisutnima, dodajući kako se, po njegovim riječima, treba suprotstaviti “političkom islamu i muslimanskom nacionalizmu”.
Pogledajte video OVDJE
Takva retorika naišla je na oštre kritike javnosti i podsjetila na mračne periode iz prošlosti kada su slične izjave bile uvod u sukobe i stradanja. Brojni politički analitičari, novinari i predstavnici civilnog društva ocijenili su Dodikove poruke kao opasne i neodgovorne, posebno u kontekstu predizborne kampanje.
Organizacije za ljudska prava upozoravaju da se ovakvim nastupima ciljano podižu međuetničke tenzije i manipuliše osjećanjima građana radi političke koristi. “Retorika koja dijeli građane po vjeri i naciji direktno ugrožava mir i stabilnost, te stvara atmosferu straha i nepovjerenja,” navodi se u jednoj od reakcija.
Iz bošnjačkih političkih i društvenih krugova stigle su oštre osude uz pozive domaćim i međunarodnim institucijama da se hitno reaguje na govor mržnje i poticanje netrpeljivosti.
Ovo nije prvi put da Dodik koristi javne nastupe kako bi kroz nacionalističke poruke mobilizirao svoje biračko tijelo. Njegovi istupi sve češće se dovode u vezu s destabilizacijom političke situacije u Bosni i Hercegovini i dovođenjem u pitanje Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Kako se kampanja nastavlja, ostaje otvoreno pitanje – hoće li institucije reagovati na javno izrečeni govor mržnje, te dokle će politički lideri ići u pokušajima da prikupe poene na račun podjela koje već decenijama opterećuju bh. društvo.
