Narodni poslanik SDA Sandžaka u Skupštini Srbije Enis Imamović je povodom Deklaracija i preporuke Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje Evropske unije i Srbije kritikovao stavove koje je na usvojen dokument iznio predsjednika Stranke pravde i pomirenja (SPP) i potpredsjednik srbijanskog parlamenta Usame Zukorlić.
Imamović je u obraćanju medijima ocjenio da je neprihvatljivo se na sastanku koji je u fokusu imao Poglavlje 23 i 24 ne spomene ni jedna riječ o zločinima i stotinama primjera diskriminacije i pritisaka nad Bošnjacima.
“Ako posmatramo sa aspekta Bošnjaka, na tom sastanku usvojen je jako problematičan dokument, koji je iole svjestan svoje uloge kao političkog predstavnika bošnjačkog naroda. Neprihvatljivo je da se na sastanku, koji je u fokusu imao poglavlja 23 (pravosuđe) i 24 (pravda , sloboda i bezbjednost) ne spomene ni jedna reč o stotinama zločina i diskriminacije koje su Bošnjaci doživjeli u Sandžaku i to samo tokom devedesetih godina. I da se ne spomene nijedan slučaj iz novijeg doba. Da se nakon toga Evropskoj uniji ne skrene pažnja na događaje koji su uslijedili nakon 2000. godine. Ovo je moralo da bude dio Akcionog plana za poglavlja 23 i 24. Neophodno je bilo skrenuti pažnju na činjenicu da se danas u Srbiji, preko državnog vrha, preko tribina na stadionima, preko ulica glavnog grada, murala i uniformisanih policajaca u Priboju veličaju ratni zločini i negira genocid u Srebrenici. Umjesto toga, u ovom dokumentu, u čijem je usvajanju učestvovao predsednik SPP, stoji samo da se pozdravlja značajna zastupljenost nacionalnih manjina u Parlamentu i što su neki članovi Vlade iz redova manjina. Bošnjaci nemaju ništa od broja narodnih poslanika i ministara ukoliko će oni raditi u korist vladajućih stranaka u Beogradu, a ne u korist naroda koji ih je birao”, rekao je zastupnik SDA Sandžaka u parlamentu Srbije.
Prema riječima Imamovića Bošnjacima nisu bitni ničiji ograničeni mandati na godinu, dvije ili četiri.
“Bošnjacima je potrebno trajno rješenje i inkluzija u državne organe sa javnim ovlaštenjima koji neće biti ograničeni mandatom i neće biti ograničeni od političke volje ili koalicione kombinatorike. U posljednjih osam godina, o kojima govori predsjednik SPP-a, najpre je ukinut program povratka Bošnjaka u opštini Priboj. Ta vlast koju hvali kolega Zukorlić je ukinula finansiranje programa Priboj. Umjesto da im vrati povjerenje u državu i uniforme, imate policajce koji u istom tom Priboju pjevaju i prijete novim genocidom, a to prate ekstremisti koji pozivaju na paljenje džamija. Ništa od toga se ne nalazi u ovim preporukama, što znači da je režim našao nekoga ko će u ime Bošnjaka sve da im oprosti i pređe preko toga. Zato smo mi kao narodni poslanici na svim mjestima insistirali na tome da se izvrši revizija Akcionog plana za poglavlja 23 i 24 jer su iz njega izbačeni svi zahtjevi za rešavanje problema Bošnjaka. Tako će biti i sa ovim dokumentom. Ne prihvatamo da se u njemu ne pobroje sve pojedinačne obaveze Srbije prema Bošnjacima. Ostaje da se zapitamo zašto je predsednik SPP izbjegao da govori o stvarnim problemima Bošnjaka i svih građana iz Sandžaka”, naglasio je on.
Narodni poslanik SDA Sandžaka Enis Imamović je poručio da sve političke partije koje koriste pogodnosti manjinskog zakona i preko Bošnjaka ulaze u Parlament i Vladu dužni su da na svim mjestima štite interese Bošnjaka i Sandžaka, kako u zemlji, tako i u inostranstvu.
“Interes ove vlasti i stranaka koje zastupaju ideju srpskog sveta, što je samo novi naziv za Veliku Srbiju, jeste da pokažu kako u Srbiji svi uživaju maksimalna prava i slobode dok su Srbi navodno ugroženi u BIH, Kosovu, a čujem u posljednje vrijeme i u Crnoj Gori. Sve to nas dovodi u stanje podignute borbene gotovosti i neizvjesnosti, stanje stalnih sukoba sa susjednih država i narodima. Takvo stanje ne prihvatamo i zato se borimo za pozitivne političke promjene koje su potrebne u Srbiji”, podvukao je on.
SDA Sandžaka će se, kako je najavio Imamović obratiti Evropskom parlamentu, Evropskoj komisiji i Vijeću i insistirati na tome da se čuje istina o položaju i diskriminaciji koju Bošnjaci doživljavaju u Srbiji, kao i da svi ti zahtjevi postanu dio nove Deklaracije, a zatim i obaveza Srbije da prilikom revizije Akcionog plana za poglavlja 23 i 24 uvrsti sve zahteve Bošnjaka.
– Bošnjaci minimalno zastupljeni u državnim institucijama
Odgovarajući na pitanje kakvo je realno stanje sa zastupljenošću Bošnjaka u državnim institucijama, s obzirom da se srbijanski zvaničnici u javnim nastupima za to zalažu, Imamović je istakao da se SDA Sandžaka bori za integraciju Bošnjaka u državne institucije kako bi se vratilo povjerenje Bošnjaka u državu, ali da država krije stvarni broj Bošnjaka u državnoj službi.
“Naš cilj je ravnopravno učešće Bošnjaka u državnim organima i institucijama sa javnim ovlašćenja i da njihovo ne bude ograničeno mandatima vlade i vladajućih stranaka. To je prvi korak ka povratku povjerenja Bošnjaka u državne institucije. Vidimo da jedno predstavnici vlasti i njihovi sateliti govore u Sandžaku, a na terenu je sve manje Bošnjaka u policiji, sudstvu i tužilaštvu. Umjesto toga da se ponovi konkurs za vatrogasce, od ministra čujemo da je selekcija vršena na osnovu sposobnosti. Jel on to nama htio da poruči da su Bošnjaci manje sposobni? Mi smo kao narodni poslanici tražili taj podatak ali ga nikada nismo dobili. Šta je razlog zašto država krije tačan procenat ja ne znam ali politički precizno kažem da je želja da se prikrije stvarno stanje da su Bošnjaci minimalno zastupljeni u institucijama u kojima im učešće pripada? To je jedan od uslova pristupanja Srbije u Evropsku uniju”.
