Narodna poslanica SDA Sandžaka Selma Kučević govoreći o izvještajima o radu Zaštitnika prava građana i Povjerenika za zaštitu ravnopravnosti istakla je da uprskos preporukama i mišljenjima koje daju ova nezavisna regulatorna tijela, državni organi na koje se odnose nastavljaju sa grubom diskriminacijom bošnjačkog naroda i Narodna skupština Republike Srbije ima obavezu da osudi ovakvo ponašanje.
– Ako uzmemo u obzir da mi ne moramo biti pravnici po struci da bi znali šta zapravo predstavlja i obuhvata djelokrug rada Zaštitnika prava građana, te da osnovna funkcija istog proizilazi iz samog naziva, u okvir djelokruga spada i kontrola rada državnih organa, te ostalih organa i organizacija, ustanove i preduzeća kojima su povjerena javna ovlašćenja.
U skladu sa tim, Nacionalni savjet Bošnjaka obratio se, dakle u julu mjesecu 2019. godine Zaštitniku prava građana, a povodom pritužbe na odluke programskog savjeta koji je spomenuo moj prethodni govornik, kojom je zapravo odbijen predlog formiranja redakcije na bosanskom jeziku.
Tim povodom je organizovan taj neki sastanak na kojem je predsjedavajući tog programskog savjeta inicirao odbacivanje predloga, a samim tim je taj programski savjet otišao i korak dalje negiranjem bosanskog jezika, te samim tim je ušao u negiranje i postojanje jednog naroda, jer odbacivanjem jednog identitetskog elementa kakav je jezik, ulazi se direktno u negiranje postojanja jednog naroda.
S obzirom da je Javni medijski servis otišao toliko daleko, pa je ovom odlukom prekršio kako odredbe Ustava, takođe i zakonom garantovana prava pripadnika Bošnjaka, te međunarodna dokumenta u oblasti ljudskih i manjinskih prava, posebno u oblasti očuvanja posebnosti i upotrebe maternjeg jezika i pisma, kao i informisanja na maternjem jeziku, smatrajući da su povređeni pravo na slobodu govora, zatim pravo na informisanje na maternjem jeziku, pravo na službenu upotrebu jezika i pisma, kao i na pravo na očuvanje posebnosti.
Nacionalni savjet Bošnjaka obratio se zaštitniku prava građana očekujući da će u skladu sa svojim ovlaštenjima preduzeti adekvatne mere kojima će se spriječiti dalje nanošenje štete u smislu ostvarivanja prava koja su predmetnim aktom i prekršena. Međutim, o pokretanju postupka i postupanju po ovoj pritužbi Nacionalni savjet Bošnjaka do današnjeg dana nije dobio nikakav odgovor, pa se nameće pitanje, logično sljedom događaja – zašto je uopšte izostala reakcija Zaštitnika prava građana kada se radi o postupku grubog kršenja Ustava i zakona ove zemlje?
Da li Zaštitnik prava građana na isti način reaguje i kada mu se sličnim povodima i pritužbama obraćaju građani ove zemlje kada se radi o kršenju nižih pravnih akata, nego što je to Ustav, jer ukoliko na ovaj način djelujemo da dolazi do obesmišljavanja funkcije Zaštitnika prava građana, jer građani ove zemlje postaju prepušteni sami sebi i samovolji pojedinaca. dakle, dok vladavina prava, definitivno će biti na čelu kojeg ćemo se isključivo pridržavati samo u teoriji na papiru, ali nikako u praksi?
Moram da napomenem da se takođe istim povodom Nacionalni savjet Bošnjaka obratio i Povjereniku za zaštitu ravnopravnosti. Dakle u oktobru 2019. godine koja je na uvid dostavio i zaključak Programskog savjeta, te je analizom utvrđenih okolnosti Povjerenik ocjenio da li je programski savjet prekršio odredbe Zakona o zabrani diskriminacije predlaganjem neprihvatanja predloga o uspostavi redakcije na bosanskom jeziku, kao i o negiranju bosanskog jezika.
Ceneći domaće i međunarodno zakonodavstvo kojim je uređen položaj pripadnika nacionalnih manjina, Povjerenik je doneo mišljenje da predlaganjem neprihvatanja predloga za formiranje redakcije na bosanskom jeziku Programski savjet nije povrijedio odredbe Zakona o zabrani diskriminacije, dok razmatrajući stavove kojima se osporava bosanski jezik, isključivo sa pravnog aspekta ne ulazeći u te stavove lingvistike po pitanju razlike u jezicima i standardima koje jezik treba da ispuni da bi se smatrao posebnim jezikom, a uzimajući u obzir Zakon o ratifikaciji Evropske povelje o regionalnim i manjinskim jezicima, Povjerenik je doneo mišljenje da je osporavanjem bosanskog jezika, kao jezika Bošnjačke nacionalne manjine u zaključku Programskog savjeta, ovaj savjet povrijedio je odredbe članova 6 i 24. Zakona o regionalnim manjinskim jezicima kojim je Srbija prihvatila da se odredbe konvencije primenjuju i na bosanski jezik.
Ja zaista želim da pohvalim izuzetnu profesionalnost i pristup Povjerenika za zaštitu ravnopravnosti pri ovoj pritužbi, a zbog toga je Programskom savjetu javne medijske ustanove RTS-a data preporuka da ubuduće i prilikom donošenja odluka poštuje odredbe Zakona o ratifikaciji Evropske povelje o manjinskim i regionalnim jezicima, te da se donijetim preporukama obavijeste određena lica.
Međutim, uprkos i datim preporukama i mišljenju Povjerenika, RTS nastavlja sa grubom diskriminacijom bošnjačkog naroda, time što u martu mesecu već 2020. godine odbija da emituje nastavu na bosanskom jeziku ističući i navodeći tehničke probleme kao razlog, ali takođe navodeći da će Ministarstvo za prosvetu, nauku, tehnološki razvoj i RTS kroz nekoliko dana riješiti tehničke probleme, te da će nastava na manjinskim jezicima dobiti svoje termine emitovanja na RTS-u.
O tim razlozima trajanja tehničkih problema do današnjeg dana ćemo nekom drugom prilikom, ali danas definitivno o sprovođenju datih preporuka i mišljenja Povjerenika za zaštitu ravnopravnosti, ovaj plenum treba i ima obavezu osuditi. Zahvaljujem.
