Na društvenim mrežama ponovo se oglasio kontroverzni politički akter iz Crne Gore, Vladislav Dajković, koji je svojim „otvorenim pismom“ pokušao da opravda postavljanje spomenika četničkom zločincu Pavlu Đurišiću u selu Gornje Zaostro kod Berana. Pismo je objavljeno na njegovoj Facebook stranici, a u njemu se otvoreno poziva na puštanje na slobodu osoba koje su uhapšene zbog nelegalnog podizanja spomen obilježja ratnom zločincu.
Podsjetimo, Pavle Đurišić bio je komandant četničkih formacija koje su tokom Drugog svjetskog rata počinile brojne masakre nad civilnim stanovništvom – prvenstveno Bošnjacima i Hrvatima u Sandžaku, istočnoj Bosni i Crnoj Gori. U zvaničnim dokumentima zabilježeni su njegovi izvještaji o ubistvima žena, djece i staraca, kao i spaljivanju čitavih sela.
Međutim, za Dajkovića, Đurišić nije ratni zločinac nego „vojvoda“ i „borac za slobodu“, a hapšenje odgovornih za sramno veličanje fašističke ideologije smatra „hajkom“. Posebno je zabrinjavajuće što Dajković nastoji relativizirati zločine koje je Đurišić počinio, pozivajući se na selektivnu interpretaciju istorije i poredeći ih s bošnjačkim i albanskim istorijskim ličnostima, što dodatno potpiruje međuetničke tenzije u ionako krhkom crnogorskom društvu.
Kao što je i ranije bio slučaj, Dajković ne propušta priliku da iznosi neutemeljene optužbe protiv bošnjačke zajednice u Crnoj Gori, nazvavši institucije države „antisrpskim“ i „licemjernim“. Pritom potpuno ignoriše zakone Crne Gore koji jasno zabranjuju veličanje fašizma i ratnih zločinaca, bez obzira na etničku ili vjersku pripadnost.
Njegovo pismo predstavlja još jedan pokušaj historijskog revizionizma i rehabilitacije zločinačke četničke ideologije, što nije samo opasno, već i duboko uvredljivo za žrtve i njihove potomke. Vrijeme je da se takva retorika prepozna kao ono što jeste – pokušaj provociranja sukoba, skretanja pažnje s realnih problema i legitimizacija nasilja iz prošlosti.
Zabrinjavajuće je da pojedinci poput Dajkovića pokušavaju u 21. stoljeću opravdavati zločine iz Drugog svjetskog rata, dok Evropa i civilizovani svijet uče iz tih pogubnih stranica historije. Crnogorske institucije treba da ostanu dosljedne u zaštiti ustavnog poretka, antifašističkih vrijednosti i prava svih svojih građana, bez obzira na nacionalnu i vjersku pripadnost.
