Dvije trećine stanovnika ove zemlje vjeruje da i dalje postoje ideologije koje su dovele do zločina tokom 90-ih, pokazalo je istraživanje Centar za građansko obrazovanje.
Dominanta većina crnogorskih građana navodi da zna šta se dogodilo u Srebrenici 1995. godine, a dvije trećine njih to definifra kao genocid.
Ovo pokazuju rezultati istraživanja o znanju i percepciji građana Crne Gore o pitanjima ratnih zločina i tranzicione pravde, koju je u četvrtak u Podgorici predstavio Centar za građansko obrazovanje (CGO), prenosi Anadolija.
Miloš Vukanović, savjetnik u CGO-u, u osvrtu na nalaze istraživanja naveo je da dvije trećine građana i građanki, odnosno 67 posto, smatra da je Crna Gora učestvovala u ratovima 90-ih godina prošlog vijeka, dok 24 posto misli suprotno.
Bukovica, Pljevlja, Štrpci, Kaluđerski laz…
“Bilježi se rast onih koji su čuli za napad na Dubrovnik, odnosno sada je to 89 odsto, u odnosu na 75 odsto iz ranijeg istraživanja. Među onima koji znaju za napad na Dubrovnik blizu dvije trećine smatra da ta akcija nije bila opravdana. Većina i dalje ne zna za broj poginulih crnogorskih građana tokom napada na Dubrovnik, što je posljedica i sistemskog potiranja tog pitanja”, kazao je Vukanović.
Polovina građana i građanki Crne Gore smatraju da je na prostoru Crne Gore bilo ratnih zločina, što je također više nego prošle godine, a kao zločine za koje su čuli spontano najčešće navode Bukovicu i Pljevlja, Štrpce, NATO bombardiranje i Kaluđerski laz.
“Dominanta većina građana i građanki Crne Gore navodi da zna šta se dogodilo u Srebrenici 1995. godine, njih 86 odsto. Dvije trećine ispitanih to definiše kao genocid, dok ostali smatraju da je u pitanju veliki ratni zločin, ali da nije bio genocid, ili da je bio rat u kojem su stradali ljudi na svim stranama, a ima i onih koji cijene da je u pitanju namještaljka stranih sila i podvala srpskom narodu.”
Ratni zločini moraju biti sankcionirani
“Odnos prema Srebrenici je nedavno bio u fokusu javnosti i zbog izjave ministra pravde, ljudskih i manjinskih prava Vladimira Leposavića, da je ‘spreman da prizna da je u Srebrenici učinjen zločin genocida kad se to i nedvosmisleno utvrdi’. Sa tim stavom ministra Leposavića ne slaže se više od polovine građana i građanki, što bi trebalo biti instruktivno i političkim donosiocima odluka, a i samom Leposaviću“, naglasio je Vukanović.
Podsjetio je da je u devet predmeta pred Haškim tribunalom 15 osoba pravosnažno osuđeno za genocid počinjen u Srebrenici, kao i da su zbog te izjave brojni subjekti tražili ostavku ministra Leposavića, uključujući i CGO.
“Za akciju ‘Oluja’, takođe, velika je većina naših građana i građanki čula, a tri četvrtine njih se slaže sa presudom Haškog tribunala da je u pitanju udruženi zločinački poduhvat“, kazao je Vukanović.
Rekao je da 84 posto građana smatra da, s obzirom da ratni zločini ne zastarjevaju, svaki građanin Crne Gore koji je počinio ratni zločin mora biti sankcioniran.
Bošnjačka stranka za tranzicionu pravdu
“Blizu dvije trećine građana, 63 odsto, mišljenja je da u Crnoj Gori i dalje postoje ideologije i politike koje su dovele do ratnih sukoba i zločina počinjenih tokom devedesetih godina”, istakao je Vukanović.
Najveći broj građana, kako je kazao, smatra da se Bošnjačka stranka najviše zalaže za tranzicionu pravdu i suočavanje s prošlošću.
“Ostale partije su negativno ocijenjene”, rekao je Vukanović.
Petar Đukanović, programski direktor u CGO-u, ukazao je da više od polovine građana i građanki, odnosno 55 posto, smatra da se Crna Gora nije suočila s ratnom prošlošću iz 90-ih godina, dok je trećina suprotnog stava.
Proces suočavanja s prošlošću podržava tri petine građana, dok je nešto više od četvrtine među protivnicima tog procesa.
Otmica putnika u Štrpcima i logor Morinj
“Zabrinjavajući je podatak da svega trećina građana i građanki smatra da crnogorsko pravosuđe ima kapacitet da procesuira ratne zločine, uz značajan rast tog nepovjerenja u pravosuđe. Takođe, polovina ispitanika i ne zna da li je neko od crnogorskih građana optužen za ratne zločine u Crnoj Gori, a preko polovine ni da se crnogorsko tužilaštvo bavi istraživanjem ratnih zločina, niti da je bilo suđenja za ratne zločine. Među trećinom onih koji znaju da je bilo suđenja za ratne zločine najprepoznatljiviji su slučajevi otmice putnika iz voza u Štrpcima i logor Morinj“, precizirao je Đukanović.
Terensko istraživanje provedeno je u periodu od 15. do 20. aprila i rađeno je na uzorku od 828 punoljetnih ispitanika.IZVOR: AGENCIJE
