Sjenički sir, brend Srbije sa Pešteri koji je decenijama neizostavni dio trpeze ne samo na područijima Novog Pazara, Tutina i Sjenice, gdje je nastao, već i mnogih gradova u zemlji i inostranstvu, u posljednje vrijeme sve se manje proizvodi. Šta je razlog nestašice ovog traženog proizvoda, istraživala je ekipa RTS-a.

Ponuda na tržištu je upola manja, a cijena sjeničkog sira skoro duplo veća nego prethodne godine. Pristigle količine brzo se rasprodaju.

Procjene su da se ranije na Pešterskoj visoravni proizvodilo oko 1.000 tona godišnje sjeničkog kravljeg sira i 350 tona ovčijeg.

“Što se tiče sjeničkog sira, cijena je ove godine 580 dinara, što se tiče drugih proizvoda, paprike u pavlaci i kajmaka – sve je poskupjelo”, kaže Bakir Mahmutović iz STR “Korzo”, Sjenca.

Sjenički sir se proizvodi u skoro svakom domaćinstvu na Pešterskoj visoravni. I danas se pravi po receptu starom više od jednog vijeka, a vještina izrade prenosi se s generacije na generaciju.

“Pomuzemo krave, donesemo grudnjače i istresemo, malo ga skupimo, kad se iscijedi mi isiječemo, usolimo i slažemo u kante”, objasnila je Vidosava Vučković iz sela Gonje na Pešterskoj visoravni.

Ipak, samo 30 odsto mlijeka koristi se za proizvodnju sira.

“Do prošle godine to mlijeko je bilo 18 do 25 dinara kod nas u Gonju pa ljudi rasprodaju i krave. Jednoj kravi treba joj 25 tovara sijena. Jedna bala od 10 do 12 kilograma je bila od dva do dva i po evra i ta krava sama sebe pojede”, ukazuje Vukoje Vučković iz sela Gonje.

Muamer Dacić iz sela Bioc na Pešterskoj visoravni žali se na skup prevoz kao i na to da nema organizovanog otkupa sira i jagnjadi.

Na Pešterskoj visoravni ne tako davno uzgajalo se oko 80.000 ovaca i 50.000 grla krupne stoke, danas skoro upola manje.

Izvor: RTS