Ili si Srbin ili Milogorac. Zovi se imenom svojih predaka. Izjašnjavaj se kao Srbin “kako ne bi bilo zabune da se ponovo neki Srbi pišu Crnogorcima, misleći da je to isto” jer to “više nije i neće biti isto – Srbi su Srbi”.
To je status na Facebooku kojim se već sada, nekoliko mjeseci unaprijed, najavljuje oštra, očito beskompromisna i ključna borba za popis stanovništva u Crnoj Gori sljedeće godine.
Naime, nakon dobijenih izbora u Crnoj Gori Srpska pravoslavna crkva, prosrpske stranke i sama Srbija već počinju s jakom kampanjom prije popisa stanovništva kako bi, kažu, osigurali da se najmanje 40 posto tamošnjeg stanovništva izjasni kao Srbi, čime bi ta etnička skupina postala najbrojnija u Crnoj Gori. Kako se čini, u Crnoj Gori su nedavni izbori, na kojima se nakon 35 godina promijenila vlast, bili “kamilica” prema onome što tek slijedi-popisu stanovništva.Tek nas očekuju opasne napetosti jer je otpočela definitivna završna bitka te je glavno pitanje hoće li Crna Gora opstati kao zasebni nacionalno-kulturološki entitet i identitet ili će postati samo jedna od srpskih provincija, odnosno tek ispostava Srbije na moru.
Sve su maske pale i počinje očajnička borba za opstojnost Crne Gore kao zasebne nacije i države. Ako se doista toliko građana Crne Gore izjasne kao Srbi, to će vjerojatno označiti velike promjene na ovim prostorima te ostvarenje novog srpskog nacionalnog programa poznatog pod novom sintagmom “srpski svet”, ali i činjenicu da većina tamošnjih građana želi biti dijelom tog “sveta”, a ne crnogorskog. Slijedi natezanje za svakog pojedinca u zemlji s nešto više od pola miliona stanovnika.
Propagandne snage
Naime, evidentno je da je počela sve otvorenija nova aneksija Crne Gore, pišu barem tako procrnogorski mediji, a podsjetimo da je nedavno crnogorski predsjednik Milo Đukanović čak izjavio da će se samobitnost i suverenost Crne Gore, “ako treba, braniti i u šumi”.
Nakon izbora je popis stanovništva nova povijesna i epska bitka za Crnu Goru – crnogorsku ili srpsku. O njegovom ishodu ovisi budućnost Crne Gore, ali i promjene koje bi mogle slijediti u regiji. Podsjetimo da je na prošlom popisu prije deset godina Srba bilo oko 28 posto. Cijelo vrijeme prosrpske stranke i SPC negiraju postojanje samostalnog crnogorskog etnosa i identiteta, a crnogorski književnik Andrej Nikolaidis smatra da će se sada sve propagandne snage SPC-a i prorusko-prosrpskih stranaka uključiti u kampanju popisa stanovništva kako bi Crnogorce sveli na 25 do 30 posto te ih pretvorili u manjinu u vlastitoj državi.
To bi bio završni čin “ukidanja” Crnogoraca te zapravo pretvaranje Crne Gore u drugu (ili treću) srpsku državu. Nakon što je Crna Gora donijela Zakon o slobodi vjeroispovijesti kojim se na određeni način ipak ograničava ne toliko religiozni koliko ideološko-politički utjecaj SPC-a, upravo na negiranju i marginaliziranju crnogorske nacionalne samobitnosti te državne suverenosti počela je oštra propaganda s obje strane.
Naime, taj je zakon doživljen kao jačanje crnogorske samostalnosti te, jednostavno rečeno, “izbacivanje ili ograničavanje” srpstva u crnogorskom biću i kulturološko-povijesno-etničkom identitetu. Za SPC i prosrpske snage osobito je bolna bila najava traženja od carigradskog patrijarha Bartolomeja da prizna obnovu autokefalnosti Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi koja je ukinuta aktom kralja Aleksandra Karađorđevića 1918. godine tijekom aneksije – odnosno stapanja – Kraljevine Crne Gore u tadašnju Kraljevinu Srbiju, neposredno uoči ujedinjenja u Kraljevinu SHS (Jugoslaviju). Tada su crkve, manastiri i imovina CPC-a bili predani SPC-u, odnosno Crnogorsko-primorskoj mitropoliji.
Tajni razgovori
Stoga ni ne čudi što u proglasu o popisu stanovništva, kako pišu Dnevne novine, stoji upozorenje SPC-a “da se ne zaboravi tko je donio pobjedu na izborima i srušio diktatora Mila Đukanovića”.
Naime, odmah nakon izborne pobjede prosrpskih koalicija na nedavnim izborima analitičari su to ocijenili zapravo pobjedom mitropolita Amfilohija Radovića, odnosno SPC-a u Crnoj Gori. Dodatna je potvrda toga što se i pregovori o sastavljanju nove crnogorske vlade vode u manastiru Ostrog pod medijatorstvom upravo mitropolita Amfilohija i nekih drugih, poput episkopa budimljansko-nikšićkog Joanikija. I sam srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić u Beogradu je o postizbornim problemima u Crnoj Gori razgovarao potajno s Amfilohijem, što se doznalo tek koji dan poslije tih razgovora, objavio je neovisni srbijanski portal Nova.rs.
Prema njima, Amfilohije i Joanikije su tražili od Vučića da se spuste tenzije između njih i predvodnika pobjedničke koalicije u Crnoj Gori, te da utječe na svoje suradnike iz Demokratskog fronta da ne opstruiraju dogovor. Naime, ovi su se osjetili izigranima jer, kao najjača prosrpska opcija nisu dobili sva tražena i zahtijevane pozicije u vlasti.