Crnogorski predsjednik Milo Đukanović je studentima Pravnog fakulteta u Podgorici održao predavanje na temu “Crna Gora nakon raspada SFRJ – dostignuća, izazovi i perspektive”

Foto: Rusmin Radič/AA

Podgorica

Crnogorski predsjednik Milo Đukanović kazao je da na Balkanu kroz istoriju nije bilo “dosadnog perioda”, te da Crna Gora može funkcionisati samo kao građanska država, javlja Anadolu Agency (AA).

Đukanović je studentima Pravnog fakulteta u Podgorici održao predavanje na temu “Crna Gora nakon raspada SFRJ – dostignuća, izazovi i perspektive”.

Istakao je da je Crna Gora, kao dio sa Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, raspad dočekala nespremna.

“U Crnoj Gori stanovao je dublji idealizam nego u drugim republikama. Odbijali smo kraj Jugoslavije. U tom periodu se desila revolucionarna promjena vlasti koja je dovela i do grešaka koje su ispravljane. To ostvarenje je dovelo do toga da očuvamo mir. Birajući između rata i mira, izabrali smo mir”, rekao je Đukanović.

Kazao je da je 1994. godine promovisana ideja ekonomske samoodrživosti Crne Gore, što je bila važna prekretnica. Tada su, kako je istakao, završili sa dotacijama iz budžeta zajednice sa Srbijom.

“Tada je postalo jasno da se teško ostvaruje ravnopravnost u zajednici Crne Gore i Srbije”, naglasio je Đukanović i poručio da je “kroz iglene uši” došao do prve pobjede na predsjedničkim izborima.

Govoreći o NATO bombardovanju 1999. godine, kazao je da je iz Crne Gore odmah saopšteno da ne želi da učestvuje u ratu, ali da je to protumačeno kao izdaja nacionalnih interesa. Istakao je da su kraj NATO intervencije dočekali s uvjerenjem da je nezavisnost Crne Gore nezaobilazan put.

Đukanović je rekao da je na međunarodnim adresama bilo straha da će to pokrenuti novi talas nasilja na Balkanu, te su pokušali da Crnu Goru odvrate od ideje nezavisne države i referenduma.

Naglasio je da su tada došli do Beogradskog sporazuma i da je to bilo vrijeme pripreme Crne Gore do nezavisnosti koja je obnovljena 2006. godine. Istakao je da je nastala država bez rata, uz poštovanje strogih evropskih standarda.

Naveo je da su “prošli nimalo jednostavnu dionicu do članstva u NATO-u”, kazavši da je tada došlo do geopolitičkih tenzija na relaciji Istok – Zapad.

“Crna Gora bi postala prva članica Evropske unije ako se stabilizuju prilike u uniji oko politike proširenja”, smatra crnogorski predsjednik.

Istakao je da se sada u Ukrajini brani evropska bezbjednost i da im treba odati počast.

Govoreći o aktuelnim političkim procesima u Crnoj Gori, istakao je da se smjenom vlasti 2020. godine očekivao impuls napretka države.

“Priznali smo rezultate izbora ne tražeći da se glasanje ponovi na nekim mjestima, kako bi obezbijedili 41 mandat. Danas imamo opšti konsenzus da je tu Vladu trebalo smijeniti. Danas smo u fazi konsolidacije vlasti. Nije vrijeme da formiramo političku Vladu, zato smo se opredijelili za manjinsku Vladu, koja će biti oročena na godinu dana”, kazao je Đukanović.

Odgovarajući na pitanja studenata, rekao je da “dok je Evropa išla drumom, Zapadni Balkan je išao šumom i zaostajao”.

“Previdjeli smo da vidimo širu sliku. Sporo smo se odricali lažne istorije i mitomanije”, rekao je Đukanović.

Naglasio je da Crna Gora može funkcionisati samo kao građanska država, te da joj to daje samo jaka građanska partija.

“Ta jaka građanska partija je u stanju da okupi građanske i nacionalne partije, kao što smo i radili”, zaključio je Đukanović.