Bornholm, Danska – Danski turistički otok Bornholm, smješten u Baltičkom moru, posljednjih mjeseci ubrzano se pretvara u strateško vojno uporište. Zbog rastućih sigurnosnih izazova, prije svega prijetnji iz Rusije, ali i političkih pritisaka iz Sjedinjenih Američkih Država, Danska jača vojno prisustvo na svojoj najistočnijoj tački.
Na otok je raspoređen veći broj vojnika, u vojnoj bazi Almegaards Kaserne grade se novi hangari, a nedavno je stiglo i 11 novih oklopnih vozila Patria 6×6, finske proizvodnje, namijenjenih odvraćanju svakog pokušaja invazije.
– Borit ćemo se s onim što imamo, ali moramo ubrzati i ojačati naše snage, i upravo to radimo, izjavio je general Peter Boysen, načelnik Danske vojske.
Strateška tačka u Baltičkom moru
Bornholm se nalazi oko 300 kilometara od Rusije i u neposrednoj blizini ruskog Kalinjingrada, što mu daje izuzetnu stratešku važnost. Prema riječima vojnog vrha, otok predstavlja ključnu tačku kontrole Baltičkog mora.
– Ovo je poput stacionarnog nosača aviona. Nalazimo se usred Baltičkog mora i to je osjetljivo područje, naglasio je general Boysen, dodajući da Danska želi jasno poručiti svakom potencijalnom protivniku da je spremna braniti Bornholm.
Sličnog stava je i pukovnik Lars Nygaard, zapovjednik bornholmske pukovnije.
– Potrebni su nam vojnici na Bornholmu. To je najbliža tačka kraljevstva neprijatelju, poručio je Nygaard.
Dvostruka prijetnja: Rusija i Sjedinjene Američke Države
Iako se jačanje odbrane prvenstveno povezuje s ruskom agresijom u Ukrajini i rastućim tenzijama u Baltičkom moru, Danska se suočava i s pritiskom sa Zapada. Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump ponovo je iznio ambicije da preuzme Grenland, dansku autonomnu teritoriju, „na lakši ili teži način“.
Zbog toga se Danska, zajedno sa svoja dva strateški važna otoka – Bornholmom i Grenlandom – našla u nezavidnoj poziciji.
– Prvi put u 80 godina ugroženi smo s obje strane, upozorava Jonas Parello Plesner, izvršni direktor Zaklade Saveza demokracija.
– Nalazimo se u svijetu na rubu kolapsa.
Napetost među stanovništvom
Na Bornholmu se osjeća rastuća napetost. U glavnom gradu Rønneu, koji je postao središte nove militarizacije, građani u polušali komentarišu situaciju.
– Nadam se da Trump neće baciti oko i na ovaj otok, kažu stanovnici.
Gradonačelnik Frederik Trolstrup govori znatno ozbiljnijim tonom.
– Sjedinjene Američke Države su nekada bile korisna sila u svijetu. Sada žele dio ovog kraljevstva. To je tužno, izjavio je.
Historijski teret i nove prijetnje
Bornholm ima dugu historiju kao osjetljivo područje. Nakon Drugog svjetskog rata, od 1945. do 1946. godine, bio je pod sovjetskom kontrolom, u periodu poznatom kao „Ruska Danska“. Nakon Hladnog rata vojno prisustvo je smanjeno, ali su se napetosti vratile nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine.
Dodatni nemir izazvali su eksplozija plinovoda Sjeverni tok u blizini otoka, kao i aktivnosti tzv. „fantomske flote“ u Baltičkom moru.
Odbrana čak i od saveznika
Iako general Boysen tvrdi da trenutno nema direktnih prijetnji, ističe da je spremnost ključna za očuvanje mira. Na pitanje o Grenlandu ostaje suzdržan, ali podsjeća na kraljevski dekret iz 1952. godine, koji obavezuje dansku vojsku da brani teritoriju čak i od saveznika.
– Ako ste vojnik i ako vas napadne strana država, imate pravo braniti sebe i svoju zemlju, rekao je Boysen.
Zaokret u danskoj sigurnosnoj politici
Ovakav fokus na teritorijalnu odbranu predstavlja značajan zaokret za Dansku, koja je decenijama bila angažovana u udaljenim ratovima, poput Afganistana i Iraka, kao lojalan saveznik SAD-a.
– Vrlo malo smo razmišljali o teritorijalnoj odbrani. Sada, s Ukrajinom nismo na prvoj liniji, ali jesmo na drugoj – upravo na Bornholmu, zaključuje Parello Plesner.
Jedan danski vojnik je u neformalnom razgovoru situaciju sažeo kratko i ironično:
– Ako želimo poslati poruku Sjedinjenim Američkim Državama, mogli bismo poslati naše momke s Bornholma na Grenland.
