Ambasador Bosne i Hercegovine pri Ujedinjenim nacijama Zlatko Lagumdžija oštro je reagovao na izjave i postupke međunarodnih aktera koji su, kako navodi, izrazili zabrinutost za međunarodno pravo povodom američkog hapšenja predsjednika Venecuele Nicolasa Madura, podsjećajući da upravo ti akteri nisu pokazali isto poštovanje prema međunarodnom pravu kada je riječ o genocidu u Srebrenici.
Lagumdžija je istakao da je „žal za Madurom, upakovan u brigu za međunarodno pravo“, došao uglavnom od onih koji su činili sve da spriječe usvajanje Rezolucije o genocidu u Srebrenici i postavljanje spomenika Cvijet Srebrenice ispred zgrade UN-a u Njujorku.
U tom kontekstu, Lagumdžija je napravio jasnu razliku između dvije Venecuele i dva pristupa međunarodnom pravu, simbolično predstavljene kroz ličnosti Diega Arije i Nicolasa Madura. Diego Aria, nekadašnji stalni predstavnik Venecuele pri UN-u i predsjedavajući Vijećem sigurnosti u vrijeme agresije na Bosnu i Hercegovinu, prema Lagumdžiji simbolizira Venecuelu koja je bila prosperitetna, međunarodno cijenjena i posvećena univerzalnim vrijednostima.
Aria je, podsjetio je Lagumdžija, jedan od miliona ljudi koji su zbog političkog progona i ekonomskog sloma Venecuele utočište pronašli u Sjedinjenim Američkim Državama. Nasuprot tome, Maduro je, kako navodi, simbol propadanja bogate države, čovjek koji je Venecuelu doveo do ekonomskog kolapsa, a međunarodno pravo koristio kroz prizmu dvostrukih standarda, sve dok se i sam nije suočio s optužbama i suđenjem u Njujorku zbog povezanosti s narko-kartelima.
Lagumdžija je podsjetio da danas čak devet od deset stanovnika Venecuele živi u siromaštvu, te da je društveni proizvod te zemlje manji nego prije tri decenije, u vrijeme kada je Aria predstavljao Venecuelu u Ujedinjenim nacijama. U istom periodu, globalno bogatstvo je, kako navodi, poraslo gotovo četiri puta.
Posebno je naglašena uloga Diega Arije tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu. Lagumdžija je podsjetio da su specijalna zasjedanja Vijeća sigurnosti UN-a u tzv. „Aria formatu“ dobila ime upravo po njemu, te da je Arijin boravak u Srebrenici 1993. godine pomogao da se međunarodnoj zajednici razotkriju razmjere zločina i upozori na, kako je Aria tada rekao, „usporeni genocid u Srebrenici“.
Lagumdžija je podsjetio i da je Diego Aria prije mjesec dana bio počasni gost na otvaranju spomenika Cvijet Srebrenice u dvorištu zgrade UN-a u Njujorku, što, prema njegovim riječima, dodatno simbolizira pobjedu istine i međunarodnog prava, iako s velikim zakašnjenjem.
Osvrnuvši se na kampanju protiv Rezolucije o Srebrenici, Lagumdžija je naveo da je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić javno zahvalio Nicolasu Maduru na podršci, iako su protiv Rezolucije glasale manje od deset posto država članica UN-a. Takvu podršku Vučić je, prema Lagumdžiji, pokušao predstaviti kao političku pobjedu.
„Na primjeru genocida u Srebrenici jasno se vide dva koncepta međunarodnog prava – ono koje simbolizira Aria, kao okvir za pravedniji i bolji svijet, i ono koje danas promovišu Vučić i Maduro, zasnovano na negiranju, dvostrukim standardima i političkim interesima“, poručio je Lagumdžija.
Na kraju je naglasio da budućnost Venecuele mora što prije biti vraćena u ruke njenih građana, te da međunarodno pravo, uz uvažavanje lekcija iz prošlih neuspješnih tranzicija, mora biti temelj postmadurovskog perioda. Upravo zato, zaključio je, ne iznenađuje što zabrinutost za međunarodno pravo danas dolazi od onih koji su ga najgrublje ignorisali kada je riječ o pravosnažno presuđenom genocidu u Srebrenici.
