Daytonskim sporazumom 1995. je određena funkcija Visokog predstavnika u BIH koji bi trebao ovlastima osigurati i nadgledati mir između tri konstitutivna naroda. Nakon sastanka u njemačkom Bonn-u 1997. proširene su ovlasti te pozicije te je ured visokog predstavnika mogao donositi zakonski obvezne odluke kada procjene da uključene strane ne mogu same iznaći dogovor. Osim toga, može dati otkaz javnim službenicima i kazniti političare za koje procjeni da djeluju izvan okvira Daytona. Samo do 2005., ured je dao otkaz za 139 službenika, donosio je zakone, sudjelovao u provedbi istih. Ured je “progurao” ustav, valutu, grb i himnu.

Mandat visokog predstavnika preciziran je u Aneksu 10, u kojem se visoki predstavnik proglašava konačnim autoritetom u zemlji za tumačenje sporazuma o implementaciji civilnog dijela mirovnog ugovora. Vijeće za implementaciju mira (PIC), koje čini grupa od 55 zemalja i međunarodnih organizacija koje sponzoriraju i vode proces implementacije mira, kasnije je dalje razradilo njegov mandat.

Visokog predstavnika predlaže Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira u BiH (PIC), a imenovanje potvrđuje Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija. Oko uloge Vijeća sigurnosti u imenovanju ne slažu se sve strane jednako.

Kritike na ovaj ured se odnose na činjenicu da narušava autonomiju BiH te da nikome ne moraju objasniti svoje odluke, niti da ikome zbilja odgovara ovaj ured. Najglasnije kritike institucije visokog predsjednika dolaze iz Republike Srpske. Milorad Dodik je više puta pozvao na ukidanje ovog ureda, a rekao je kako ne priznaje novog Visokog predstavnika Christiana Schmidta, političar bavarske Kršćansko-socijalne unije i bivšeg njemačkog ministara poljoprivrede. Schmidt bi trebao tu funkciju preuzeti 1.8.

No, sada se umiješala i Rusija, česti saveznik Srbije i Republike Srpske. Moskva je zatražila od Vijeća sigurnosti UN-a da glasa o ruskom nacrtu rezolucije kojim traži da se 31. srpnja 2022. ukine funkcija Visokog predstavnika za BiH i njegov ured, rekli su u ponedjeljak diplomati za agenciju AFP. Već krajem lipnja Rusija je rekla da kategorički odbija imenovanje Christiana Schmidta.

Iz SAD-a su odgovorili da je zasjedanje Schmidta “gotova stvar” i da UN nema ništa s imenovanjem Visokog predstavnika o kojem odlučuje Vijeće za provedbu mira (PIC). Iz Rusije tvrde da Schmidt ne može imati ovlasti ako ga ne potvrdi Vijeće sigurnosti. Sjetimo se kako Rusija, kao jedan od pet stalnih članova Vijeća ima pravo na veto.