Džamija Ahmed-bega Salihbegovića, koja se nalazi u bijeljinskoj mahali Selimovići, srušena je u martu 1993. godine kada i sve preostale bijeljinske ljepotice.
Foto: Vedran Bošnjak – Anadolu Agency
Bijeljina
Radovi na džamiji Ahmed-bega Salihbegovića u Bijeljini se privode kraju. Trenutno se izvode fasaderski radovi nakon čega će se pristupiti posljednjoj fazi izgradnje prije proklanjavanja, javlja Anadolu Agency (AA).
Džamija Ahmed-bega Salihbegovića, koja se nalazi u bijeljinskoj mahali Selimovići, srušena je u martu 1993. godine kada i sve preostale bijeljinske ljepotice.
Emir Musli, predsjednik Medžlisa Islamske zajednice Bijeljina, ističe kako je postupak vraćanja imovine Islamskoj zajednice bio težak i mukotrpan.
“Rad Medžlida Islamske zajednice Bijeljina obnovili smo 1998. godine i od tada je tekao proces vraćanja naše imovine. Četiri godine kasnije smo izlili temelje za svih pet porušenih džamija i tim činom poručili svima da ćemo ih obnavljati. Imali smo tada niz opstrukcija, a iz OHR-a su nas pitali zbog čega će nam pet džamija kada nam je i jedna dovoljna, misleći na broj Bošnjaka koji je ostao u Bijeljini. Međutim nismo odustajali i zahvaljujući Bijeljincima koji žive u inostranstvu blizu smo završetka džamije Ahmed-bega Salihbegovića”, kaže Musli.
Mnogo je suza proliveno nakon rušenja džamije Ahmed-bega Salihbegovića. Na njenom mjestu tadašnje vlasti tzv. Srpske autonomne oblasti Semberije i Majevice dozvolile su postavljanje buvljaka.
Bošnjaci Bijeljine snagom svoje vjere prebrodili su sva poniženja i muke duboko vjerujući da će doći dan kada će džamija u mahali Selimović ponovo zablistati.
“S džamijom su porušeni nišani, ali su posmrtni ostaci ostali u zemlji. Problem nam predstavlja činjenica da teško dolazimo do fotografija. No, siguran sam da ćemo ponovo podići nišane. Također džamiji pripada i 3,5 duluma zemlje i na tom prostoru će biti Park tišine. Sve ovo ne bi bilo moguće bez naših Bijeljinaca. Od 2002. godine traje izgradnja džamije koju je pomogla grupa od 15-ak nađih sugrađana u inostranstvu. Unutrašnje radove je finansirao naš vakif Damir Čaušević, koji ima ugostiteljski objekat u Beču, dok je vanjsku fasadu finansirao hadžija Sulejman Dragić. Plan je da se do kraja 2023. godine sve džamije u Bijeljini obnove”, kaže Musli.
Rušenje džamija u Bijeljini, pored zvjerskih likvidacija i masovnog etničkog čišćenja, bio je čin koji je dirnuo u dušu svakog Bošnjaka. Na mjestu Sultan Sulejman Atik džamije u centru Bijeljine je postavljeno vašarište, a na drugim mjestima gdje su bile džamije prodavnice i drugi objekti.
Musli se sjeća 2001. godine i posjete Husein ef. Kavazovića, tadašnjeg tuzlanskog muftije, koji je imamima rekao da stave ahmedije na glave i da prošetaju ulicama Bijeljine.
“U Bijeljini je prema popisu iz 1991. godine živjelo 25.000 Bošnjaka od 40.000 stanovnika. Trenutno, prema našim izvorima, u Bijeljini živi 3.500 Bošnjaka, a oko 6.000 njih živi u inostrantvu, ali čuva svoju imovinu. To je zrno koje je ostalo ovdje. Imamo malo zamjerki na naše političare koji nas ne posjećuju često. Ako se mi odričemo ovih prostora, nemamo sumnje da će ig drugi rado zgrabiti”, zaključuje Musli.
Datum proklanjavanja džamije Ahmed-bega Salihbegovića nije preciziran zbog pandemije koronavirusa. Do ezana s džamije Bijeljinci su sretni što se minaret bijeljinske ljepotice ponovo digao iznad mahale Selimović.
