Specijalne jedinice tadašnje Jugoslovenske narodne armije, uz pomoć paravojnih srpskih jedinica, su 2. maja 1992. godine pokušale zauzeti zgradu Predsjedništva RBiH u centru Sarajeva.
Glavna borba vođena je na Skenderiji, oko 150 metara od zgrade državnog Predsjedništva.
Oko 13 sati tenkovi JNA krenuli su prema zgradama Predsjedništva i Skupštine Sarajeva. Tenkovi su zaustavljeni, a svijet je obišla slika tramvaja u plamenu. Tog dana je zapaljena i izgorjela i zgrada Glavne pošte u Sarajevu.
Istog dana zarobljen je i tadašnji predsjednik Predsjedništva BiH Alija Izetbegović, koji se vraćao s pregovora iz Lisabona. Njega je na Sarajevskom aerodromu zarobila JNA, a potom je odvezen u Lukavicu, odakle se javio u program TV Sarajevo.
Zauzimanje zgrade Predsjedništva je spriječeno, ali je opsada naočigled cijelog svijeta trajala više od 1.400 dana, tokom koje su građani ubijani minobacačkim granatama, snajperskim hicima, protuavionskim naoružanjem, ali su, isto tako, mučeni prekidima u snabdijevanju vodom, električnom energijom i prirodnim plinom, izgladnjivani, što je potvrđeno presudama Haškog suda.
Za zločine u opkoljenim dijelovima grada pred domaćim pravosuđem procesuirano je 12 osoba.
Biljana Plavšić, bivša predsjednica RS, priznala je krivicu za učešće, između ostalog, u zločinima u Sarajevu pred sucima Haškog tribunala, nakon čega je osuđena na 11 godina zatvora.
FOTO: Sarajevo, 2. maj 1992. AP
Radio Slobodna Evropa